Nema zakonskih ograničenja kada predsjednik DPS-a Milo Đukanović najkasnije može da stupi na dužnost predsjednika države, što znači da bi to moglo da se dogodi i nakon lokalnih izbora u Podgorici i još jednom broju crnogorskih opština, koji su zakazani za 27.maj.
Kako je neformalno saopšteno „Danu” iz vladajuće koalicije, datum zvanične inauguracije još nije određen, što znači da bi se to moglo desiti i poslije lokalnih izbora. To bi praktično značilo da Đukanović može nesmetano da predvodi kampanju Demokratske partije socijalista za lokalne izbore.
Ranije se pominjalo da je 20. maj najvjerovatniji datum kada bi Đukanović trebalo i zvanično da preuzme funkciju predsjednika Crne Gore, jer tada ističe mandat odlazećem predsjedniku države Filipu Vujanoviću. Zakon nije predvidio rok za održavanje inauguracije, ali budući da mandat dosadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića ističe 20. maja, pretpostavljalo se da će upravo tog dana na Cetinju biti inaugurisan novoizabrani šef države. Svečana sjednica parlamenta na kojoj bi Đukanović trebalo da položi zakletvu, po već uspostavljenoj tradiciji, održaće se u Vladinom domu na Cetinju.
Nije poznato ni da li će zvanična inauguracija biti obavljena na Cetinju, kao 1998.godine, kada je Đukanović prvi put došao na formalno najistaknutiju funkciju u državi.
Nakon izbora Đukanovića za šefa države, javnost je postavila pitanje da li će poput svog prethodnika na toj funkciji zamrznuti stranačku funkciju u Demokratskoj partiji socijalista, čiji je predsjednik, i hoće li se preseliti na Cetinje, što Vujanović, i pored obećanja, nije učinio.
Interesantno je da je Filip Vujanović tokom trećeg predsjedničkog mandata napustio mjesto potpredsjednika DPS-a, navodeći da to čini jer želi da bude predsjednik svih građana, iako su iz opozicije ocijenili da on to nikada nije bio i nikada ne može biti.
Koordinator za pravna pitanja u Građanskoj alijansi (GA) Zoran Vujičić rekao je za Radio Slobodna Evropa da Vujanović to nije morao da uradi i da takvu obavezu formalno nema ni Đukanović.
– Đukanović nema formalnu obavezu da ne bude partijska ličnost na toj funkciji, što znači da on neće morati da napušta čelnu funkciju u Demokratskoj partiji socijalista jer ni u zakonu ni u Ustavu Crne Gore nema ograničenja za partijski angažman – ukazao je Vujičić.
Drugo je pitanje, kako naglašava, da li će Đukanović svojevoljno da se odrekne partijske funkcije po stupanju na mjesto predsjednika Crne Gore.
– To je pitanje ličnog odnosa jer bi pobjednik izbora, da bi ostao dosljedan porukama iz kampanje da će biti predsjednik svih građana, trebalo da se izdigne iznad partijske pripadnosti i napusti stranku. Zakonsku obavezu u tom smislu, međutim, nema – kazao je Vujičić.
U preliminarnim zaključcima misije OEBS-a za posmatranje izbora ocijenjeno je da su predsjednički izbori bili slobodni, ali je uočeno i da je kandidat vladajuće koalicije imao institucionalnu prednost i da su na pojedinim biračkim mjestima zabilježene indikacije kupovine glasova i koršćenja spiskova u svrhu praćenja koji birači su glasali.
Đukanović je jednom već bio predsjednik države, kada je na predsjedničkim izborima u oktobru 1997.godine pobijedio Momira Bulatovića, uprkos protestima i navodima da se na tim izborima dogodila neviđena krađa.
M.V.

Pobjeda u prvom krugu

Na izborima za predsjednika Crne Gore koji su održani 15. aprila pobijedio je Đukanović, koji je osvojio 53,8 odsto glasova, čime je izborna trka okončana u prvom krugu.
Kandidat većeg dijela opozicije Mladen Bojanić osvojio je 33,4 odsto glasova, a kandidat Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović 8,2 odsto, dok drugi kandidati nijesu ostvarili značajnije rezultate.