-ŽABLjAK – Žabljak je prije 30 godina bio najznačajniji planinski centar SFRJ istočno od Slovenije. Osamdesetih su hoteli na Žabljaku nagrađeni najvećim jugoslovenskim godišnjim nagradama u planinskom turizmu - sa tri „srebrne pahulje”. Aerodrom je izgrađen 1954. godine, 1971. je donesen urbanistički plan grada, a 1972. je izgrađen asfaltni put do Mojkovca (70 km) kroz kanjon Tare, podsjeća Darko Stijepović, izvršni direktor Centra za razvoj Durmitora na zlatno doba žabačkog turizma. Dodaje da je 1961. prvi strani investitor otvorio svoje francusko eko naselje u Kužnom dolu blizu Crnog jezera. Sedamdesetih godina je, kaže, napravljeno osam velikih i malih hotela, od kojih danas nema nijednog.
-Durmitor i Tara su Unesko svjetska baština od 1980, a 1987. godine NP „Durmitor” je dobio najvišu nagradu Uneska. Danas Đukanovićevi harmonikaši i ribokradice diriguju našom turističkom planinskom turbo folk kataklizmom. Šta su izgradili Đukanović i njegova kamarila što će da traje i služi ne 45 godina nego pet godina? Njihove ulice i trotoari se već poslije pet godina samorazgrađuju zbog,,kvaliteta‘‘ radova. Za 30 godina su uspjeli da sve što su generacije sticale unakaze i polome. Hotel,,Planinka‘‘ (400 ležaja) je likvidiran prošle godine kao zadnji trag ozbiljnog razmišljanja o turizmu na Žabljaku. Ostale velike hotele i sistem žičara Veliki Štulac spržili su ranije. Hotel „Durmitor” masakriraju ovih dana. Statis je kupio kulturnu i duhovnu istoriju crnogorsku. Ruši zaštićeno kulturno dobro i obećava novo još starije i ljepše, ističe Stijepović.
Prema njegovim riječima, vladin Razvojni fond troši 5.000.000 eura za rekonstrukciju žičare-šklopocije u Savinom kuku da bi poslije šest mjeseci skalamerija na polazu sagorela.
-Sada s tim uglješom, tim živim gvozdenim fosilom, Đukanović trči turističku utrku. Osamdesetih godina broj noćenja turista prelazio je 120.000. Danas ne smiju da kažu koliko je noćenja bilo na Žabljaku 2017 godine. Fijasko je totalan. Nekada su se dnevni pazari hotela predavali u banku u plastičnim kesama iz supermarketa, a danas dnevni prihodi svih hotela mogu stati u kesicu za lijekove iz apoteke. Kvalitet turističke ponude i prihodi od turizma su se srozali do dna. Brđanski lokalni čelnik dozvolio je sebi da kaže da se na Žabljaku traži krevet više i da mu se zbog toga smije čitava država, tvrdi Stijepović.
Kako ističe, premijer „telali” o stranim investicijama, a u periodu od 2006. do 2010. na Žabljaku je izgrađeno oko 2.000 vikendica, tj uloženo je najmanje 70.000.000 eura.
– Da li je to malo? Malo je, jer nema dovoljno bjelosvjetskih špekulanata i lihvara da pokažu crnogorski patriotizam kupovinom crnogorske zemlje. Da li se sve moralo ovako survati? Da li je moralo propasti i ovih 50-70 miliona, pa neka su divlje vikendice? Koliko još treba „stranih investitora” da bi se nešto pokrenulo na Žabljaku? Divljačkom neznanijom i nepoštovanjem zakona i planova svake vrste sav taj novac je završio u jami bezdanici neodrživog investiranja. Prostor je unakažen, infrastruktura razbucana. Već godinama nas premijer razgaljuje bajkom osam miliona uloženih u razvoj Žabljaka. Uloženo je osam miliona u propale projekte koji su postali primjer korupcije i investicionih promašaja i vodenični točak o vratu Opštine. U međuvremenu je mjesto doživjelo urbani fijasko i ekonomski slom, narod egzodus, a NP,,Durmitor‘‘ sunovrat, ističe Stijepović.
Navodi da u čitavoj opštini sada živi oko 2.000 građana od kojih 70 penzionera.
– Škola broji oko 200 đaka. Prošle godine je rođeno deset beba. Stariji stanovnici se okupljaju na sahranama, a njihovo potomstvo na Fejsbuku, jer pečalbare po Americi, Engleskoj, Njemačkoj, Norveškoj, Finskoj, Rusiji, dok na Žabljaku kolo vode Đukanovićevi sledbenici i partneri, kazao je Stijepović.