Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Sumnjivim vještačenjima cijena oborena za pet miliona * Partije nijesu tražile smjenu ambasadora * Optuženi u akciji „Signal” tražio državnu zemlju * Umrla čekajući pomoć države * Sumnjivim vještačenjima cijena oborena za pet miliona * Opozicija tancuje po Milovim notama * Zar hoćeš to (nesrećniče)
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 03-06-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Mitropolit crnogorsko -primorski Amfilohije:
Veliki broj naših vjernika došao je u situaciju da se bori protiv robovlasničkog tretmana, najčešće od onih poslodavaca koji ni sami nijesu osjetili šta znači mukotrpno zaraditi koru hljeba.

Vic Dana :)

Pita učiteljica:
• Zašto ti Perice svaki dan kasniš u školu?
• Zato što na uglu pre škole stoji znak na kojem piše „USPORI! ŠKOLA!”.

Sine gledaj kad se ženiš da bude lijepa, pametna, vrijedna.
- Gledam ćale, al’ gledaju i one.

Dolazi neka gospođa na oglasno odjeljenje dnevnih novina:
- Da li se ovdje primaju oglasi o nestalim osobama?
- Da, izvolite.
- Hoću da dam oglas, pa kad onaj moj pas to pročita, valjda će se vratiti.
- Ali, gospođo, psi ne znaju da čitaju!?
- Onaj za kojeg sam se ja udala - zna!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Kultura - datum: 2018-06-02 DOC. DR DUŠAN KRCUNOVIĆ ODRŽAO PREDAVANJE U KNJIŽARI MATICE SRPSKE Želja za idealom
Centar za helenske studije i Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori organizatori su preksinoćnjeg dobro posjećenog i inspirativnog predavanja doc. dr Dušana Krcunovića „Filosofija i demokratija u kontrapunktu”. Predavanje održano u knjižari MS bilo je posljednje u ovom ciklusu predavanja Centra za helenske studije naslovljenog „Helenska demokratija i savremeni svijet”. Uvodničar u predavanje i kasniji moderator vrlo živog razgovora Krcunovića s publikom bio je dr Filip Ivanović.
Predavanjem je pokušao da objasni i pokaže izvjesnu srodnost između demokratije i filozofije kako su se one razvijale u grčkoj antici, ali i da ukaže na razlike koje su važne i u naše vrijeme, „u kojem su svi demokrati i u kome se svi deklarišu kao demokrati”, kaže Krcunović. A, dodaje on, divljenje „grčkim čudom”, grčkom kulturom, Grcima kao prvim političkim narodom koji je razmišljao u kakvom društvu želi da živi, koju je „definisao” još u 19. vijeku Ernest Renan, uvijek za sobom vuče i reakciju na savremenu društvenu, političku, kulturnu, etičku, estetičku, pedagošku i obrazovnu situaciju. “Idealizacija grčke kulture ide ruku pod ruku sa društvenom kritikom”, ističe on. Odnosno, dodaje, osvrt na antičku Grčku osigurava određeno kritičko stanovište sa kojeg možemo da sagledamo sebe, svijet u kome živimo, da na neki način odbijemo smjernice za život koji je smislen i dostojan čovjeka. Zato su se, zaključuje, vodeći politički mislioci 19. i 20. vijeka nanovo i nanovo vraćali grčkoj političkoj i intelektualnoj kulturi kao relevantnoj za hvatanje u koštac sa sopstvenim vremenom.
- Ta linija političke i filozofske misli živa je, i danas je produbljena rastućim individualizmom i fragmentacijom svih oblika društvenog života, svojevrsna agorafobija, masovna politička demobilizacija i apatija. To su postala glavna obilježja, hronične bolesti našeg vremena. Upravo je helenista Kristijan Majer postavio dijagnozu našeg vremena kao “atrofiju smisla za političko”, kao gubitak osjećaja za sferu onoga što je opšte, zajedničko i što se tiče svakog ponaosob, nasuprot onom privatnom, ličnom, sebičnom koje je danas hipertrofiralo nauštrb javne sfere i političkog djelovanja – kaže dr Krcunović. Tome u prilog govori i sljedeće:
– Da ironija savremenog političkog stanja bude veća, svaki put kada izgovorimo riječi politika, političko i političar, iako možemo imati izvjesnu odbojnost prema ovim kategorijama, bez obzira na značenje i konotacije koje im pridajemo, te riječi etimološki neopozivo upućuju na grčki polis, odnosno na vječito uzornu političku zajednicu i simbol političke kulture starih Grka. Tako naš svakodnevni jezik, usred kulture zaborava u kojoj živimo, čuva uspomenu na grčki polis u kome je demokratija jednom bila živa stvarnost, postavši od tada nešto jedinstveno i neponovljivom ili, kako će reći Džon Dan, „ime za ono što ne možemo da imamo, a što ipak ne možemo da prestanemo da želimo” – kaže dr Krcunović. A, ta želja za nedostižnim idealom, idejom, jeste ono filozofsko u demokratiji, i što demokratiju i filozofiju dovodi u kontrapunkt.
Ž.J.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"