Centar za helenske studije i Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori organizatori su preksinoćnjeg dobro posjećenog i inspirativnog predavanja doc. dr Dušana Krcunovića „Filosofija i demokratija u kontrapunktu”. Predavanje održano u knjižari MS bilo je posljednje u ovom ciklusu predavanja Centra za helenske studije naslovljenog „Helenska demokratija i savremeni svijet”. Uvodničar u predavanje i kasniji moderator vrlo živog razgovora Krcunovića s publikom bio je dr Filip Ivanović.
Predavanjem je pokušao da objasni i pokaže izvjesnu srodnost između demokratije i filozofije kako su se one razvijale u grčkoj antici, ali i da ukaže na razlike koje su važne i u naše vrijeme, „u kojem su svi demokrati i u kome se svi deklarišu kao demokrati”, kaže Krcunović. A, dodaje on, divljenje „grčkim čudom”, grčkom kulturom, Grcima kao prvim političkim narodom koji je razmišljao u kakvom društvu želi da živi, koju je „definisao” još u 19. vijeku Ernest Renan, uvijek za sobom vuče i reakciju na savremenu društvenu, političku, kulturnu, etičku, estetičku, pedagošku i obrazovnu situaciju. “Idealizacija grčke kulture ide ruku pod ruku sa društvenom kritikom”, ističe on. Odnosno, dodaje, osvrt na antičku Grčku osigurava određeno kritičko stanovište sa kojeg možemo da sagledamo sebe, svijet u kome živimo, da na neki način odbijemo smjernice za život koji je smislen i dostojan čovjeka. Zato su se, zaključuje, vodeći politički mislioci 19. i 20. vijeka nanovo i nanovo vraćali grčkoj političkoj i intelektualnoj kulturi kao relevantnoj za hvatanje u koštac sa sopstvenim vremenom.
- Ta linija političke i filozofske misli živa je, i danas je produbljena rastućim individualizmom i fragmentacijom svih oblika društvenog života, svojevrsna agorafobija, masovna politička demobilizacija i apatija. To su postala glavna obilježja, hronične bolesti našeg vremena. Upravo je helenista Kristijan Majer postavio dijagnozu našeg vremena kao “atrofiju smisla za političko”, kao gubitak osjećaja za sferu onoga što je opšte, zajedničko i što se tiče svakog ponaosob, nasuprot onom privatnom, ličnom, sebičnom koje je danas hipertrofiralo nauštrb javne sfere i političkog djelovanja – kaže dr Krcunović. Tome u prilog govori i sljedeće:
– Da ironija savremenog političkog stanja bude veća, svaki put kada izgovorimo riječi politika, političko i političar, iako možemo imati izvjesnu odbojnost prema ovim kategorijama, bez obzira na značenje i konotacije koje im pridajemo, te riječi etimološki neopozivo upućuju na grčki polis, odnosno na vječito uzornu političku zajednicu i simbol političke kulture starih Grka. Tako naš svakodnevni jezik, usred kulture zaborava u kojoj živimo, čuva uspomenu na grčki polis u kome je demokratija jednom bila živa stvarnost, postavši od tada nešto jedinstveno i neponovljivom ili, kako će reći Džon Dan, „ime za ono što ne možemo da imamo, a što ipak ne možemo da prestanemo da želimo” – kaže dr Krcunović. A, ta želja za nedostižnim idealom, idejom, jeste ono filozofsko u demokratiji, i što demokratiju i filozofiju dovodi u kontrapunkt.
Ž.J.