Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
„Prvu sestru” ni da pomenu * Stijepović umjesto Miloševića   * Svjedok saradnik otkucao saučesnike * Na službena putovanja potrošili 110 hiljada * „Prvu sestru” ni da pomenu * Nacionalni identitet * Dotakli smo dno dna
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 20-06-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
BranKo Ljumović, žrtva golootočke torture:
Treba donijeti zakon po kome bi živi Golootočani i članovi njihovih porodica mogli da dobiju nadoknade za strahote pretrpljene na Golom otoku.

Vic Dana :)

Nagradno pitanje u emisiji na radiju: „Kako se zove Isusova majka?“
Javlja se neki lik.
Halo!
Dobar dan u programu ste znate li odgovor na pitanje?
Znam, Bogorodica!
Dobro, ali nama treba ime...
Ime...? Rajko.
Ma ne vaše, nego majke.
Aaa Draginja!
Došla dva Crnogorca da gledaju trku na 800 m, i jedan čovjek je mnogo zaostajao, pa kaže prvi Crnogorac:
A viđi onoga jada jadnog, ne može mrdnut.
A ćuti jadan, to je naš Crnogorac.
Au viđi sokola, kako poćera onoliku gomilu.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav - datum: 2018-06-18
Đilkoš i seljak
Đilkoš i seljak
- Piše: Milija Pajković

Često se u svakodnevnom govoru zloupotrebljava naša stara i divna riječ,,seljak“, koristeći se u pogrdne svrhe, u namjeri da se neko prikaže kao necivilizovan, neobrazovan i ružnog načina ponašanja. Veoma je zanimljivo da je ponajviše upotrebljavaju upravo oni, i njihovi potomci, koji su se u varoši i varošice spustili iz udaljenih sela, vjerovatno da bi na taj način pokazali i dokazali da su oni nešto drugo i da bi se zaboravilo njihovo, ne seljačko, nego gejačko-đilkoško porijeklo!
Onim koji se, uistinu, razumiju u nauku, poznato je da su neki naši lingvisti, vjerovatno motivisani novčanim i drugim materijalnim darovima od vlada zemalja o čijem je jeziku riječ,,,utvrdili“ da naš jezik vrvi od tuđica (romanizama, germanizama i turcizama). Najsmešnija je, svakako, tvrdnja nekog od upravo takvih,,stručnjaka“ da je u našem jeziku, ni manje, ni više, nego 8.000 turcizama, što bi značilo da mi i nemamo jezik! A kakav je turski jezik i od čijih se riječi pretežno sastoji to je jasno istinskim istraživačima i naučnicima i nije zaboravljeno s kakvim su siromašnim nomadskim jezikom pristigli na naše prostore i koliko su preuzeli, da ne upotrijebim neku našu slikovitiju riječ za to, i to ne samo oni, nego i Grci, Rimljani i ostali, naših riječi, ali i naših običaja.
No, da se sada ne bavimo time, jer je to iziskuje poseban osvrt, nego da se usredsrijedimo na razliku između gejaka-đilkoša i seljaka, naravno sa naših prostora. Prije toga da pojasnimo šta znače riječi gejak i đilkoš, odnosno, prije njih, riječ seljak. Seljak je naša, i samo naša, stara riječ i označava osobu koja živi na selu, koja se bavi uzgojem stoke, obradom zemlje, pčelarstvom i ribolovom. U raznim vremenima postojale su i razne vrste seljaka: nadničari, bezemljaši, kulaci-bogataši ili zemljoposjednici. Sve do industrijskog buma, koji se u većini slučajeva pokazao kao promašaj, seljaci su činili većinu stanovništva u svim državama i kulturama. Pošto je tokom vremena ta riječ upotrebljavana u pogrdne svrhe, pokušano je da se nađe zamjena za nju, ali je to, ponekad, ispadalo mnogo smiješno, kao što je bio, recimo, slučaj kod nas, u socijalizmu i komunizmu, pa se govorilo i pisalo,,individualni poljoprivredni proizvođač“, a ništa bolja nije ni riječ,,farmer“. U svakom slučaju, treba zakonom zaštiti riječ seljak, kao nešto što odslikava jedan vid djelatnosti, ali i pošteni način života.
Riječ gejak je iz valjevskog okruženja, ali se upotrebljava i u nekim drugim krajevima, a ako se zna odakle je porijeklom stanovništvo tog kraja, onda je sve jasnije. Riječ,,đilkoš“ je navodno iz mađarskog jezika i tamo označava ubicu, a kod nas seoskog neradnika, dokoličara, onog koji,,hvata zjale“, nešto sasvim suprotno od seljaka, iako istog porijekla. Naravno, treba odbaciti proizvoljno i olako prihvaćeno tumačenje o mađarskom porijeklu riječi đilkoš, a pritom nikako ne treba zaboraviti ni to koliko je u mađarskom jeziku naših riječi. Postoji jedan naš stari izraz,,đir“ što znači krug, a negdje se govori i,,đil“, pa bi đilkoš, lasno mogao biti onaj koji pravi besmislene krugove, koji ništa ne radi, kruži i gleda tuđe poslove. Đilkoš ili gejak je to što jeste, bez obzira da li živi na selu ili u gradu!
A kako se i po čemu đilkoš može prepoznati i tako razlikovati od seljaka:
- Drži čačkalicu u ustima, da bi pokazao da je pojeo nekoliko ćevapa, nikako punu porciju.
- Drži plastičnu kašikicu za miješanje kafe u ustima i žvaće je, da bi objelodanio da je bio u kafiću.
- Čačka nos i zagleduje ono što je izvadio.
- Zabada prst u uvo i, takođe, bulji u ono što je pronašao u njemu.
- Čisti nos rukom, iscjedak rastresa jakim pokretom pored sebe, zatim ovlaš prelazi rukom preko nogavice i hoće da se tom istom rukom pita s tobom.
- Dere se u zatvorenom prostoru i na ulici kao da je u šumi.
- Stavlja noge na sto.
- Ne sjedi na klupi u parku ili na drugom mjestu onako kako treba, nego na njenom naslonu.
- Baca smeće onamo gdje ne treba, mahom noću.
- Izbacuje opuške i pepeo iz pepeljare auta kroz prozor pravo na ulicu ili trotoar.
- Koristi pogrešno strane riječi, a da im i ne zna značenje.
- Izbacuje lakat van prozora dok vozi.
- Pljuje i pljucka svugdje oko sebe.
- Dok zijeva ne stavlja ruku na usta.
- Krade sve što stigne i to od ranog djetinjstva, počev od trešanja i ostalog voća i povrća, preko državne i tuđe šume, pa sve do vozila.
-Ogovara i,,proziva“ poštene i časne, ruga se svemu i svačemu i kikoće se bez veze.
-Špijunira i kad ga pitaju i kad ga ne pitaju, jer je to jače od njega.
- Od malih nogu vadi tuđe mednjike i međe.
- Pravi se da sve zna i umije, a ništa i ne zna, a niti umije.
- Nikad neće da kaže iz kojeg je sela, nego govori da mu je otud samo dalja rodbina.
- Mrzi seljake iz dna duše, zato što seljaci znaju ko je.
- Laže koliko zine.
- Voli da se hvališe.
- Za Iva Andrića misli da je fudbaler.
- I kad obuče najskuplje odijelo ili obuću, vidi se da je đilkoš.
Đilkoše, koji su se listom spustili u gradove, niko više milom ne može vratiti na selo, da bi se naučili da budu seljaci. A seljake, treba, jednom zasvagda, ostaviti na miru, jer oni, siromasi, a i sve da hoće, nemaju vremena, od silnoga rada, da se zanimaju onime čime se zanimaju đilkoši-gejaci, istorodnog porijekla, ali i sasvim različiti.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"