Do 15. juna ove godine, mjesec prije isteka krajnjeg roka za legalizaciju, podnijeto je svega 3.409 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, što je samo 3,4 odsto od procijenjenog broja divljih objekata, za koje se pretpostavlja da ih je oko 100.000. Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) kazali su za „Dan“ da nijesu zadovoljni dinamikom dostavljanja zahtjeva za legalizaciju s obzirom na broj bespravnih objekata, upozoravajući da legalizacija neće biti moguća nakon 15. jula i da će godišnja kazna za „divlje“ stambene objekte iznositi i do 2.724 eura.
Iz MORT-a su pojasnili da je najviše zahtjeva za legalizaciju podnijeto u Herceg Novom, u kome su se za legalizaciju prijavila 764 građanina.
– Slijede Bar sa 506 zahtjeva, Podgorica sa 382 zahtjeva, Budva sa 372 i Kotor sa 302 zahtjeva. U Ulcinju je podnijeto 259 zahtjeva, u Pljevljima 155, u Tivtu 175, u Rožajama 86, dok je u Nikšiću podnijeto 108 zahtjeva. Takođe, u Bijelom Polju građani su podnijeli 50 zahtjeva, u Kolašinu 59, na Žabljaku 60, u Beranama 39, u Danilovgradu 47, na Cetinju 25, u Mojkovcu 15 i u Plavu četiri – kazali su „Danu“ iz MORT-a. Tim brojem, kako ističu, nijesu zadovoljni.
– Nijesmo zadovoljni dinamikom dostavljanja zahtjeva za legalizaciju kada se ima u vidu broj bespravno sagrađenih objekata. Međutim, prema podacima koje dobijamo od strane područnih jedinica Uprave za nekretnine, veliki broj elaborata predat je na ovjeru. To je postupak koji podrazumijeva vrijeme i angažovanje dodatne radne snage koja je deficitarna, kako tvrde prestavnici te institucije – objašnjavaju iz resora ministra Pavla Radulovića. Podsjećaju da je rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju do 15. jula ove godine, naglašavajući da je ovaj rok prekluzivan, što znači da njegovim istekom ne postoji mogućnost legalizacije.
– Podsjećamo da su, prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, vlasnici bespravnih objekata koji su evidentirani na orto-foto snimku, a za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju, dužni da plaćaju naknadu za korišćenje prostora. Ovu naknadu dužni su da plaćaju i vlasnici bespravnih objekata za koje je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju, sve do uklanjanja objekta. Nadležni organ lokalne uprave dužan je da u roku od 60 dana od isteka roka za prijavu za legalizaciju, podatke dobijene preklapanjem podataka iz orto-foto snimka i primljenih zahtjeva za legalizaciju sistematizuje i utvrdi listu bespravnih objekata za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju, odnosno onih koji nijesu ispunili uslove za istu u skladu sa zakonom – objasnili su iz MORT-a.
Na pitanje koliko će iznositi kazne za bespravne objekte za koje legalizacija nije započeta u propisanom roku, iz MORT-a navode da godišnja naknada za korišćenje prostora po metru kvadratnom bespravnog objekta može iznositi od 0,5 do dva odsto prosječne cijene građenja kvadrata novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori.
– Ova prosječna cijena, prema preliminarnim podacima Monstata, za 2017. godinu iznosi 681 euro po m2. To znači da godišnja naknada za korišćenje prostora može iznositi od 3,41 do 13,62 eura po m2, u zavisnosti od visine, načina i kriterijuma plaćanja godišnje naknade koju utvrđuje nadležni organ lokalne samouprave. Godišnja naknada za korišćenje prostora za stambeni objekat od 100 m2 može iznositi od 340,50 do 1.362 eura, za stambeni objekat od 150 kvadrata može iznositi od 510,75 do 2043 eura, dok godišnja naknada za stambeni objekat od 200 metara kvadratnih može iznositi od 681 do 2.724 eura – naglasili su iz MORT-a. Ističu da se radi o znatnim novčanim izdvajanjima koji ne rezultiraju rješavanjem statusa objekta, već im je osnovna svrha kažnjavanje bespravnih graditelja za neizvršenje obaveza po ovom zakonu.
Vlasnici bespravnih objekata moći će da podnesu zahtjev lokalnoj samoupravi, a kasnije da ga upotpune neophodnom dokumentacijom i ovjerenim elaboratom. Razlog za to je što privatne geodetske firme ne mogu stići da završe toliki posao, niti građani da do 15. jula skupe svu neophodnu dokumentaciju i predaju zahtjev. Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević kazao je da je u poslednjih nekoliko dana intenzivna predaja zahtjeva za ovjeru elaborata, odnosno zahtjeva za uknjižbu nelegalnih objekata, i taj intenzitet je svakog dana sve veći.
– Izgleda da su ljudi shvatili da neće biti produžetka roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju i svakim danom ih je sve više. Dnevno imamo i 104 zahtjeva u podgoričkom katastru, a i u drugim opštinama je takođe povećan broj. To je za nas, pored ostalih poslova, veliki teret, a naše stručne ekipe rade i poslije radnog vremena, kako bismo izlazili u susret građanima i u zakonskom roku završavali posao. Kada se preda zahtjev u katastar za ovjeru elaborata, naše stručne službe uzimaju elaborat i poslije ovjere ga vraćaju strankama. Vlasnik objekta s njim ide kod notara da bi on sačinio notarski akt u kojem stoji da je određeni vlasnik napravio objekat na katastarskoj parceli. Poslije toga se predaje zahtjev u katastar za ovjeru, donosi se rješenje o uknjižbi i kada rješenje postane pravosnažno, vlasnik dobija list nepokretnosti i kopiju plana. S tim podacima i elaboratom ide u lokalnu samoupravu i predaje zahtjev za legalizaciju – objašnjava Kovačević.
On ističe da su ljudi iz Podgorica, Budve, Herceg Novog i Bara najviše, a iz sjevernih opština najmanje zainteresovani za legalizaciju. Kovačević kaže da se pretpostavlja da Podgorica ima najviše „divljih” objekata, te da ih do 15. jula očekuje „pakleni” posao.
– Stav je takav i ministar neće odustati od roka koji je dat, a to je 15. jul. Ministarstvo, a i sam ministar smatrali su da je devet mjeseci dovoljno vremena da se nelegalni objekti prijave. Naši građani čekaju minut do 12 da završe nešto. Što se tiče naselja u Podgorici najviše zahtjeva imamo iz Malog brda, Park šume, Kakaricke gore, a najmanje iz Zagoriča. Ljudi moraju ovo da shvate ozbiljno, jer oni dobijaju benefit, a to je uknjižba objekata. Primijenili smo zakon i dozvolili da se u katastar uknjiže kao vlasnici ljudi koji su izgradili divlje objekte, a da ne govorimo o skidanju tereta. Do prije pet godina bilo je nezamislivo da neko gradi, a da to nema predviđeno planom – rekao je Kovačević.
I stanovnici opština u okviru glavnog grada – Golubovci i Tuzi zahtjeve predaju u podgorički katastar.
A.O.-A.D.

Opštine Kolašin i Ulcinj nijesu dostavile predloge odluka

Iz MORT-a navode da se jedinice lokalne samouprave nalaze pred velikim izazovom, ali i velikom šansom. Kako dodaju, ukoliko efikasno i pravilno sprovode postupak kroz naplatu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, obezbijediće se sredstva za izgradnju nedostajuće infrastrukture.
Napominju da od 23 lokalne samouprave, dvije nijesu dostavile na saglasnost predlog odluke o komunalnom opremanju zemljišta, i to su Kolašin i Ulcinj. Za 18 predloga MORT je dao saglasnost, dok je takav postupak u toku za opštine Bar, Plav i Plužine.


Sporni objekti uz jezero i prugu

Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević smatra da nije lako porušiti veliki broj objekata koji nijesu legalizovani, te da država mora naći neki način da to rješava.
– Predlog ranijeg zakona da će svi objekti biti legalizovani, osim onih u zoni morskog dobra i nacionalnog parka i koji se nalaze u zoni gdje su planirani infrastrukturalni objekti. Objekti sagrađeni na Vranjini duž Skadarskog jezera napravljeni su u koridoru pruge tako da teško da to može da se legalizuje – rekao je Kovačević.