Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Uzeli po 16.000 da ubiju Lambulića * Valentini u borbi za život potrebno 60.000 * Zorica Kovačević na čelu Danilovgrada? * Milo dao lažne podatke, ali ga ne smjenjuju * Političko predstavljanje manjina * Javna rasprava i tajni dijalog * Podjele
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 27-06-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Milutin Simović, potpredsjednik Vlade:
Cetinje je veliko gradilište.

Vic Dana :)

Finale svjetskog prvenstva, muškarac sjedi u rasprodatom stadionu i pored sebe ima jedno slobodno mjesto. Iritiran i iznenađen pita gledaoca s druge strane tog praznog mjesta jel to slobodno mjesto nekom pripada. Ovaj mu odgovori:
– Ne, to mjesto je jednostavno slobodno.
– Ali to nije moguće, ko to ima kartu za finale svjetskog prvenstva u fudbalu, najveću moguću sportsku predstavu, i na kraju tu kartu ne iskoristi? kaže prvi.
Drugi mu odgovori:
– Pa to mjesto pripada u stvari meni, moja žena je htjela da pođe sa mnom, ali ona je nedavno umrla. Ovo je prvo finale svjetskog prvenstva koje gledam sam, bez nje.
– Oh, meni je stvarno neizmjerno žao!! Ali zar niko od vaše porodice ili poznanika nije htio da dođe umjesto nje, ipak je ovo finale?
– Ne, oni su svi na sprovodu...







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav - datum: 2018-06-26
Euro i demokratija
Autor: Dani Rodrik Euro i demokratija Međunarodne ekonomske obaveze u velikom broju slučajeva nemaju za cilj da riješe probleme demokratije u određenoj zemlji, već da privileguju poslovne ili finansijske interese, čime ugrožavaju unutrašnje društvene pogodbe
​Kada je predsjednik Italije spriječio postavljanje evroskeptika Paola Savone na mjesto ministra finansija u vladi koju je predložio savez Pokreta pet zvjezdica i Sjeverne lige, da li je takvim postupkom zaštitio ili ugrozio demokratiju u svojoj zemlji? Nezavisno od ustavnih ograničenja specifičnih za italijanski kontekst, to je pitanje koje zadire u samu suštinu demokratske legitimnosti. Teška pitanja koja se tako otvaraju treba ispitati na principijelan i primjeren način, ako želimo da se naše liberalne demokratije oporave.
Euro je sporazumna obaveza za koju, prema sadašnjim pravilima igre, ne postoji predviđen mehanizam izlaska. Predsjednik Serđo Matarela i njegovi branioci ističu da napuštanje eura nije bilo predmet debate u izbornoj kampanji koja je dovela na vlast populističku koaliciju i da bi imenovanje Paola Savone izazvalo rušenje finansijskih tržišta i ekonomski haos. Kritičari tvrde da je prekoračio ovlašćenja i dopustio da finansijski interesi onemoguće imenovanje ministra koga je predložila vlada izabrana većinom glasova biračkog tijela.
Pristupajući evrozoni Italija je svoj monetarni suverenitet podredila spoljašnjem, nezavisnom autoritetu Evropske centralne banke. Prihvatila je i jasno definisane obaveze u pogledu vođenja fiskalne politike, mada ta ograničenja nijesu tako čvrsta kao ona koja se odnose na monetarnu politiku. Tako prihvaćene obaveze ograničavaju makroekonomske izbore koji stoje na raspolaganju italijanskim vlastima. Prije svega, u odsustvu domaće valute Italija ne može birati ciljnu inflaciju ili devalvirati svoju valutu. Takođe, fiskalni deficit ne smije preći propisanu granicu.
Takva spolja nametnuta ograničenja u vođenju politike ne moraju biti u sukobu sa demokratijom. Ponekad ima smisla da biračko tijelo sebi veže ruke, ako to pomaže ostvarivanju boljih rezultata. Otuda načelo „demokratskog delegiranja“: demokratije mogu poboljšati učinak tako što će neke aspekte donošenja odluka prenijeti na nezavisne agencije.
Potreba za demokratskim delegiranjem se javlja kada je važno da obaveza postupanja na određeni način bude kredibilno prihvaćena i potvrđena. Najbolji primjer je monetarna politika. Mnogi ekonomisti smatraju da centralne banke mogu generisati rast i zaposlenost kroz ekspanzivnu monetarnu politiku jedino ako im pođe za rukom da proizvedu neočekivanu inflaciju na kraći rok. Pošto se očekivanja tržišta uvijek prilagođavaju ponašanju centralne banke, diskreciono vođenje monetarne politike obično ne daje dobre rezultate: tako se proizvodi veća inflacija bez rasta proizvodnje ili zaposlenosti. Zato je bolje monetarnu politiku zaštititi od političkih pritisaka delegiranjem na tehnokratske, nezavisne centralne banke čiji je zadatak da održavaju stabilnost cijena.
Na prvi pogled, euro i ECB su solidno rješenje za problem inflacije u evropskom kontekstu. Tako se italijanski glasači štite od kontraproduktivnih inflatornih trendova koje stvaraju političari. Ali određene osobenosti evropske situacije dovode u sumnju princip demokratskog delegiranja.
Prije svega, ECB je međunarodna institucija koja snosi odgovornost za monetarnu politiku u evrozoni u cjelini, a ne samo u Italiji. Zbog toga ona na specifične ekonomske okolnosti u Italiji neće reagovati jednako brzo kao što bi to činila jedna jednako nezavisna, ali samo italijanska centralna banka. Problemu doprinosi i to što ECB određuje ciljnu inflaciju, koja je poslednji put definisana 2003. godine kao inflacija koja iznosi “nešto manje od 2 odsto na srednji rok“.
Teško je opravdati delegiranje odluke o ciljnoj inflaciji na tehnokrate koji ne moraju da izlaze na izbore. Kada se zemlje u evrozoni nađu na udaru poremećaja tražnje, ciljna inflacija određuje razmjere bolne deflacije cijena i plata kroz koju moraju proći da bi se prilagodile. Što je ciljna inflacija niža, to više deflacije moraju podnijeti. Postojali su dobri ekonomski razlozi da ECB podigne ciljnu inflaciju poslije krize eura, da bi se tako ubrzala korekcija konkurentnosti u zemljama južne Evrope. U ovom slučaju, zaštićenost od političke odgovornosti vjerovatno nije bila dobar izbor.
U svojoj odličnoj knjizi „Neizabrana vlast: potraga za legitimnošću centralnih banaka i državne administracije‘‘, Pol Taker bivši zamjenik guvernera Engleske banke, detaljno ispituje argument za demokratsko delegiranje. Potrebno je napraviti jasnu razliku između ciljeva državnih politika i sredstava njihove implementacije. U mjeri u kojoj te politike proizvode posledice na polju distribucije ili načina usklađivaa suprotstavljenih ciljeva (na primjer, stabilnosti cijena i zaposlenosti), ti ciljevi se moraju definisati u političkoj areni. Delegiranje je dobrodošlo samo u sprovođenju onih državnih politika koje doprinose ostvarivanju ciljeva već ustanovljenih političkim procesom. Taker tvrdi, sasvim ispravno, da je veoma mali broj nezavisnih agencija utemeljen na doslednoj primjeni načela koja bi položila test demokratske legitimnosti.
Taj nedostatak je još pogubniji u slučaju delegiranja na međunarodne agencije i sporazume. Međunarodne ekonomske obaveze u velikom broju slučajeva nemaju za cilj da riješe probleme demokratije u određenoj zemlji, već da privileguju poslovne ili finansijske interese, čime ugrožavaju unutrašnje društvene pogodbe. Deficit legitimnosti Evropske unije proističe iz raširenih sumnji da su njeni institucionalni aranžmani otišli predaleko u drugom pomenutom smjeru. Kada se u obrazlaganju svoje odluke Matarela pozvao na moguću reakciju finansijskih tržišta, on je te sumnje potvrdio.
Ako euro i sama EU treba da budu u isto vrijeme održivi i demokratski, kreatori politika će morati da obrate više pažnje na problem delegiranja odluka na neizabrana tijela. To ne znači da se treba po svaku cijenu boriti protiv prenošenja dijela suvereniteta na nadnacionalna tijela. Ali treba držati na umu da preferencije ekonomista i ostalih tehnokrata u vođenju državnih politika neće same od sebe dati demokratski legitimitet takvim politikama. Delegiranje suvereniteta treba promovisati ako se tako zaista unapređuje dugoročni učinak demokratije, a ne samo zato što to odgovara trenutnim interesima globalističke elite.
Preveo: Đorđe Tomić
Peščanik.net

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"