-Često se dešava da pacijenti odlažu problem, da se teško nakane da dođu kod ljekara, čak nekada i prekasno. Dugo čekanje, kao i nemogućnost da uradite sve pretrage na jednom mjestu predstavaljaju jedan, ako ne i najveći, problem za pacijente. Prof. dr Slavica Vujisić, specijalista neurologije i subspecijalista epileptolog, objašnjava kada bi trebalo da se javite neurologu i koje sve preglede i snimanja bi trebalo uraditi kako bi došli do tačne neurološke dijagnoze.
– Neurologija je grana medicine koja se bavi oboljenjima mozga, kičmene moždine, perifernih nerava i mišića. Šta čini posebnim ovu granu medicine? To je zapravo jako komplikovana građa (anatomija) nervnog sistema koji je uz to (mislimo na mozak i kičmenu moždinu) smješten u nedostupnom koštanom prostoru lobanje i kučmenog kanala. O stanju ovih organa zaključujemo posredno, preko testova u neurološkom pregledu koji onome koji dolazi prvi put izgleda pomalo čudno, nekada smiješno, u svakom slučaju drugačiji pregled od pregleda pluća, abdomena – objašnjava dr Vujisić iz ordinacije Neuromedika u Podgorici.
Šta osobu koja ima glavobolju, krizu svijesti, vrtoglavice, slabost snage u ruci ili nozi, teškoće u govoru, podrhtavanje ruku, nekontrolisane pokrete, otežan hod, zaboravljanje, probleme sa spavanjem, bolove u ruci, nozi, predjelu kičme....očekuje tokom neurološkog ispitivanja - otkriva dr Vujisić.
Prva stepenica je anamneza, tj. neurolog će Vas pitati na šta se žalite, ako je to glavobolja onda, od kada je počela, koliko često imate glavobolju, kakav je karakter glavobolje, šta provocira glavobolju, šta prati (mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlost, buku), koliko je jaka glavobolja, šta pomaže. Slično je i za druge neurološke probleme, potrebno je dodati tačne i detaljne informacije ljekaru.
Uvijek je potrebno ponijeti medicinsku dokumentaciju ako postoji i dati na uvid ljekaru.
Potom slijedi neurološki pregled koji obuhvata ispitivanje stanja svijesti, provjeru osnovnih psihičkih funkcija, pregled kranijalnih nerava, procjenu funkcije, tonusa i snage mišića, ispitivanje mišićnih refleksa, ispitivanje hoda i koordinacije pokreta, senzibiliteta i kontrole sfinktera.
Zajedno sa anamnezom prvi neurološki pregled traje od 30-45 minuta.
Pregled nije neprijatan niti bolan.
Nakon pregleda neurolog u najvećem broju slučajeva shvata šta je u pitanju, saopštava pacijentu na šta misli i planira dopunske pretrage za potvrdu ili isključivanje dijagnoze.
Uz to ordinira terapiju koja se u tom trenutku može dati, tj. dok se ne završi ispitivanje, obavi snimanje, urade laboratorijske pretrage. Ukoliko stanje nalaže pacijent se upućuje na hitno bolničko ispitivanje i liječenje ili se predlaže hospitalizacija koja se planira.
Najveći dio ispitivanja se može uraditi ambulantno i nije potrebno bolničko liječenje. Za neka stanja je neophodan prijem na bolničko liječenje osobito kada su hitna, ugrožavajuća stanja u pitanju kao što je moždani udar, krvarenje na mozgu, epileptički status....
Koja su najčešća ispitivanja koja će vam neurolog tražiti?
Kada su krize svijesti u pitanju metoda izbora je EEG (elektroencefalografija), snimanje koje nema nikakvo zračenje, nije bolno i traje obično zajedno sa pripremom oko sat vremena. Potrebno je da pacijent ima opranu kosu, da ne upotrebljava lak za kosu, da doručkuje i da sarađuje tokom snimanja. Ispitivač će vam u mirnoj, zamračenoj prostoriji tražiti da više puta u toku snimanja otvorite i zatvorite oči, da duboko dišete nekoliko minuta i to je sve kada je standardni EEG u pitanju. Nekada je potrebno napraviti snimak poslije nespavanja i takvo snimanje će nešto duže trajati pri čemu je poželjno da pacijent u toku snimanja zaspi. Koliko često će pacijent sa epilepsijom raditi EEG planiraće vaš epileptolog.
EMNG (elektromioneurografija) je ispitivanje funkcije perifernih nerava i mišića.
Kada tražimo ovaj pregled?
Tražimo onda kada imamo klinički nalaz koji ide u prilog: neuropatije, polineuropatije (npr. dijabetična polineuropatija), kompresije nerava (discus hernija), povreda ruku, nogu ili kičme, kod reumatoloških bolesti koja prate zapaljenja mišića (miositisa).
Kako izgleda EMNG pregled?
- Pregled se radi bez anestezije i nije bolan ukoliko postoji saradnja sa pacijentom. Traje od 30 do 45 minuta i može biti manje ili više neprijatan.
EMNG je i prognostička metoda, na osnovu koje se može pratiti tok bolesti i oporavak bolesnika, i približno predvidjeti ishod bolesti ili povrede.
CT (kompjuterizovana) predstavlja radiološko zlatni standard u snimanju mozga, osobito u hitnim stanjima. Poslednje generacije CT skenera pružaju slike mozga, kičme i orbita koje su velike jasnoće. CT je bezbolno snimanje, traje oko 15 minuta, nekada je potrebno dati kontrast.
Metoda koja je neurologu dodatno olakšala dijagnostikovanje neuroloških oboljenja je Magnetna rezonanca i koju često tražimo da pacijent uradi bilo da je snimanje glave (mozga) ili kičmene moždine. Ovom pretragom dobijamo bolji prikaz nekih struktura mozga i nekih patoloških procesa. Tražite od vašeg neurologa da vam objasni kako izgleda snimanje. Aparat kod nekih pacijenata pravi nelagodnost zato što tokom snimanja postoji izvjesna buka (pacijent može dobiti slušalice, slušati muziku za vrijeme snimanja), potrebno je da pacijent miruje u relativno uskom prostoru (nekada to izaziva strah i nelagodu) i često je potrebno intravenozno dati kontrast. Ovo snimanje ne traje predugo (obično 20-40 minuta), saradnja je neophodna da bi radiolog dobio kvalitetan snimak, a neurolog u relaciji sa kliničkom slikom mogao da kaže o kakvom se problem radi, ili isključi organsko neurološko oboljenje. Sve dodatne informacije o ovoj vrsti snimanja dobijemo u centrima za snimanje magnetnom rezonancom od tehničara koji će vam zakazati pregled.
Često je potrebno utvrditi ultrazvučni pregled krvnih sudova vrata, tj. krvnih sudova koji ishranjuju mozak i to je zaista bezbolna metoda koja nas upućuje u stanje velikih krvnih sudova.
Kada je potrebno stanje krvnih sudova mozga se dopunjuje snimanjem MSCT I MR angiografijom.
Uz navedena snimanje potrebne su osnovne laboratorijske pretrage, imunološki testovi, testovi na viruse, genetska ispitivanja…
Nakon ovih snimanja neurolog će nekada brzo i lako postaviti dijagnozu i skoncentrisaće se na liječenje. Rjeđe su situacije kada nam treba duže i opširno ispitivanje da bi utvrdili tačnu dijagnozu i nekada se moraju ponavljati već rađeni pregledi za šta treba da ima strpljenja i pacijent i doktor jer je neobično važno da dijagnoza bude tačna.
Neuromedika u podgorici
Prof. dr Slavica Vujisić, specijalisita neurologije i subspecijalista epileptolog, ordinira u specijalističkoj ordinaciji Neuromedika, u Ulici Đoke Miraševića, u Blok 6, u Podgorici. Za sve informacije dr Vujisić možete kontaktirati putem mejla neuromedicavujisic@gmail.com ili putem telefona 069-017-107 i 067-106-107.