Više od 740 vatrogasaca u Portugaliji, gdje se bilježe rekordne temperature, pokušava da ugasi šumski požar na jugu ove zemlje. Zbog katastrofalnih požara koji su prošle godine pogodili Portugaliju i u kojima je stradalo 114 osoba, službe civilne zaštite poslale su putem SMS-a upozorenje građanima na rizik od požara u pojedinim regionima, uključujući region oko Lisabona, prenosi AP.
U odmaralištu nedaleko od Lisabona, popularnom Kaškaišu, električna mreža preopterećena je zbog velike upotrebe klima uređaja, zbog čega je u petak uveče došlo do nestanka struje na nekoliko sati.
U Lisabonu izmjerena je temperatura od 43 stepena.
Požar je počeo u petak u brdovitoj oblasti na jugu regiona Algarve, gdje su zvaničnici morali da evakuišu sva sela, a u gašenju je učestvovalo 10 kanadera.
Topli vazduh iz Sjeverne Afrike uzrokovao je najteži toplotni talas na Iberijskom poluostrvu od 2003. godine, koja je bila i godina u kojoj je zabilježeno najviše šumskih požara.
Samo ove nedjelje u Španiji je umrlo troje ljudi od posledica visoke temperature – dvije osobe su preminule od toplotnog udara u Mursiji na jugoistoku, dok je jedan muškarac preminuo u Barseloni.
Španska vojska pomaže hitnim službama u borbi protiv požara u Nervi na jugu Španije, ali taj požar još nije lokalizovan.
U požaru koji je izbio nedaleko od Madrida dvije osobe su povrijeđene a šest kuća je oštećeno.
Visoke temperature uzrokovale su požare i u brojnim evropskim zemljama od Grčke do Finske.
Prošlog mjeseca u Grčkoj je u istočnoj Atiki od požara stradala 91 osoba.
Najteža suša u poslednjih 10 godina uzrokovala je sušenje rijeka u Holandiji i pogodila poljoprivrednike u Njemačkoj. Polja pšenice uništena su širom sjeverne Evrope, što je podiglo cijene te žitarice. U Skandinaviji temperature su do prije nekoliko dana bile veoma visoke – u Švedskoj su zabilježene rekordne temperature, kao i u Finskoj u kojoj je živa dostizala 30 stepeni, iako je prosječna temperatura za to doba godine 19.
Tanjug

Otopio se najviši vrh Švedske

Led na švedskoj planini Kebnekaise toliko se otopio na ljetnjim temperaturama da više nije najviši vrh u toj zemlji.
– Strašno – rekla je Gunhild Ninis Roskvit, profesorka geografije na Univerzitetu u Stokholmu, koja godinama mjeri visinu snijega u sklopu istraživanja o klimatskim promjenama.
– Ovaj glečer je simbol svih glečera svijeta. Sve se topi, snijeg se topi, a to utiče na kompletan ekosistem: bilje, životinje, klimu, sve – rekla je ona.
– Ovdje se klimatske promjene tako jasno vide – dodala je.
Kebnekaise je popularno turističko odredište na dalekom sjeveru Švedske. Ima dva vrha – južni koje je pokriven ledom i sjeverni koji je stjenovit.
Južni vrh izgubio je četiri metra snijega tokom jula.