Predivno veče na Trgu od ćirilice priredila je gošća ove manifestacije, dramska umjetnica Jelena Ivanišević Paunović, alijas Jelena Mila. Ona se publici predstavila monodramom „Junak đevojka”, filmom „Čelične ratnice” i predstavljanjem knjige „Moj đed Vido Brković”.
Film „Čelične ratnice” govori o 13 heroina iz Prvog svjetskog rata, a koji nikog nije ostavio ravnodušnim. Zanimljivo, ovaj film, nije „zaslužio” da se uvrsti u program 32. Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegero film festivala, saopštila je umjetnica publici Trga od ćirilice, a što je izazvalo iznenađenje. No, dodala je ona, ako za film o srpskim heroinama Velikog rata, o kojima su pričali i divili im se Evropa i svijet, nije bilo mjesta na Montenegro film festivalu, jeste na Trgu od ćirilice, tako da je u svakom slučaju postao dio filmske ponude Herceg Novog. No, dodaje ona, ostaje i činjenica da čelnici Hercegnovskog festivala očigledno nijesu shvatili temu njenog filma.
– Nadala sam se da će film „Čelične ratnice”, zanimljivi švedsko-srpski projekat prihvatiti. Vidim, bili su prisutni brojni filmovi iz regiona, i, ne želim da se bavim njihovom tematikom i ne želim da vučem na ničiju stranu. Ovim filmom sam ispričala priču žena koje su naše, koje su se borile za svoju ideju i istinu. Ne znam zašto to Herceg Novi nije pustio. Pogledala sam ostale filmove i zbog ove odluke sam tužna, jer smatram da je ovaj film imao mjesta i na ovom festivalu posebno ove godine kada se navršava sto godina od kraja Velikog rata. U cijeloj Evropi i svijetu obilježava se vijek od kraja Prvog svjetskog rata. Ujedno, ovo je jedna topla ljudska priča o ženama – kaže Jelena Mila.
Glumica i autorka dodaje da u filmu „Čelične ratnice” nema ničega što bi moglo biti problematično, te dodaje da smatra da će ljudi koji su zaduženi za Hercegnovski filmski festival morati da izađu iz kolotečine.
– Vidim da su im glavni oni filmovi koji pobjeđuju po brojnim svjetskim festivalima, pritom ne obraćajući pažnju na autentične kvalitete u svojoj kući, jer, ja sam autorka iz Crne Gore i to mi niko ne može oduzeti i osporiti. Čini mi se da se kod izbora repertoara Filmskog festivala ide linijom manjeg otpora. To što je neko odabrao ne znači da je dobro. Mislim da festival da bi postao validan, a koji postoji više od trideset godina, i da bi ostao na vrhu ili krenu ka vrhu, mora da se trgne i krene slobodnijom politikom selekcije filmova. Žiri, koji daje nagrade je vitalna žila kucavica svakog festivala, i on mora biti kreativan, a ne kočnica i nosilac nekog ideloško-političkog ritma – ističe Jelena Mila, dodajući da je zato dobila poziv na filmski festival u Trebinju.
Na Trgu je Jelena Mila izvela monodramu „Junak đevojka”, priču o Vasiliji Vukotić, kćerci serdara Janka Vukotića. Ovom monodramom sačuvala je herojsko vrijeme oslikano prema dnevniku Vasilije Vukotić, slavnog vremena na Mojkovcu, kada je ona kao ordonans serdaru, prenosila naređenja komadanta jedinicama u odsudnim trenucima bitke.
– Došla sam na Trg od ćirilice, manifestaciju kojoj je u prvom planu borba za ćirilično pismo. To je pismo moga đeda Vida Brkovića, barjaktara Prvog dobrovoljačkog bataljona crnogorske vojske iz Amerike na Solun, u čiji spomen sam zajedno sa porodicom objavila knjigu o njemu i njegovu pjesmu o dobrovoljcima iz Amerike porijeklom iz Crne Gore, Hercegovine i Like. Treba znati da je tu bilo i Hrvata. On je sve to uz pomoć Mihaila Pupina organizovao, i treba znati da su se svi oni herojski borili na Solunu i drugim ratištima. To ne smije da se zaboravi, to su priče koje treba sačuvati. Istina je jedna. To nije politika kada dune na ovu ili onu stranu. Treba ljudi da istraju u svojoj istini, Crna Gora je Crna Gora, Srbija je Srbija, ali Crna Gora ne smije da sječe korijene na kojima sjedi. Ovo govorim iz ugla umjetnika iz Stokholma. Ovdje duvaju vjetrovi sa sjevera na jug, a sa tim strujama mi istorijski nemamo mirne odnose. Demokratija jeste prioritet, ali i to ima granica. Mi imamo istoriju. Ne trebamo ništa da izmišljamo. Zađimo u narod. Poslušajmo njegovu priču. Revizija istorije može biti problematična, ali, uvijek treba znati da bez korijena nema umjetnosti – naglašava Jelena Mila.
Kako dodaje, istorija je za nju i dalje nepresušan izvor inspiracije, o čemu govori i knjiga posvećena njenom đedu soluncu, a trenutno radi film o Mileni Marić Anštajn, ženi koja je živjela sa jednim od najvećih umova 20. vijekam, a interesuje je i život žene komite Jelene Šaulić, tragedija broda sa dobrovoljcima pod Medovom, kao i lik carice Jelene, majke cara Konstatina.
– Kao glumac mogu da kažem da je iskustvo koje sam stekla jednostavno u tom pogledu – ako govorim istinu, ako vjerujem u istinu koju mi pisac stavlja u usta, lakše ostvarujem ulogu, lakše gradim dobru ulogu. Čini mi se da ništa nije na cijeni ni tako lako i dobro kao reći istinu - završava kratki razgovor za „Dan” Jelena Mila.
Z. Šakotić