Ida Verona, prčanjska, bokeljska, rumunska pjesnikinja i dramatur pisala je pretežno na francuskom jeziku poeziju i drame, ali, bila je zanemarena kao književnica svoga doba. Da je bila Francuskinja, bila bi više prihvaćena u Francuskoj, da je pisala na rumunskom, čitali bi je u Rumuniji, ali nije pisala ni na našem jeziku, te je zbog svoje povučenosti, a posebno zbog nebrige okoline, danas potpuno zaboravljena.Tome je pogodovala i činjenica da je gotovo sva djela napisala na francuskome jeziku, tvrdi Željko Brguljan, autor knjige sabranih djela „Život i djelo Ida Verona” i koautor knjige „Poezija Ide Verone” zajedno sa prof. dr Cvijetom Pavlović, specijalistom za komparativnu književnost. Djela su nakon desetogodišnjeg mukotrpnog istraživačkog rada objavljena u izdanju kuće „Antibarbarus” iz Zagreba i predstavljena u Bogorodičinom hramu na Prčanju. Prof. dr Pavlović je uložila višemjesečni trud prepisivanja, dešifrovanja i prevođenja Idine poezije. Prevedeno je 75 odsto pjesama.
– Ida Verona je pjesnikinja naroda i pjesnikinja porodice, osobito snažne sestrinske ljubavi. Čitati njenu poeziju znači izdvojiti vrijeme za povezivanje simbola i alegorija, jer njezini su stihovi uspomene, ritmizacija, visoka koncentracija između izrečenoga i prikrivenoga. Divno je da o Idi Verona možemo govoriti upravo ovdje na Prčanju, koji je ona toliko voljela i koji je poetski opisivala kroz motive mirisa i zvukova mnoštva cvijeća i ptica. Njeni su stihovi usredotočeni, čitaju se polako – naglasila je Pavlović.
Iako su se o djelima Verone pozitivno izjasnili istaknuti kulturni djelatnici francuske metropole, kao što je Emil Fabre, upravnik Comedie Francaise, iza nje je ostalo tek nekoliko izdanih pjesničkih zbirki, od kojih je najvažnija „Mimosas” (Pariz, 1885), te rukopisi nikad javnosti prezentovanih pet drama, „Aecathe”, „Jeanne d’Arc”, „Ahdul Hamid”, „Creatures d’amour”, i jedne nedovršene o kralju Decebalu.
Cilj objavljivanja „Sabranih djela Ide Verona” je izvući ovu vrijednu književnicu iz zaborava te tako osigurati da njeno djelo zauzme svoje zasluženo mjesto u književnosti na prelazu iz 19. u 20. vijek. Kako dodaje Brguljan, ovaj posao će se nastaviti, a kako bi javnosti bili prezentovani i drugi segmenti njenog rada.
– Veronina poetska filozofija je pesimistična, što je razumljivo ako uzmemo u obzir njen senzibilitet, pjesničke ambicije i društveni milje kojem je pripadala, a u kojem su se takve društvene preokupacije mogle prihvatiti samo kao predbračna ekstravagancija. Relativno kratak, ali stvaralaštvom izuzetno ispunjen život, autorka naglašava svojom tugom u pjesmi „Jedan dan filozofa”. Kroz omiljeni motiv zalaska sunca, mlada pjesnikinja nam otkriva svoju opčinjenost smrću i prevremenu svijest da je život ispunjen patnjom – objašnjava Brguljan.
Predstavljanje knjiga muzikom je „začinio” flautski duo Andrea Živković i Angela Mijušković. U ime organizatora prisutne je pozdravio Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
M.D.Popović