Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Optuženom za pranje novca uplatili 748.000 na blokirani račun * Pokušaj režima da dodatno podijeli opoziciju * Za akcije Instituta Rakčević platio 2,8 miliona eura * Ponovili partijsku odluku, ponizili sud * Optuženom za pranje novca uplatili 748.000 na blokirani račun * Da bi inscenirali hemijski napad oteli 44 djece * Počinju razgovori o rješavanju pitanja nestalih
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 31-08-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Sead Šahman, portparol Bošnjačke stranke :
BS-u niko nije poklonio mandate. Autentično zastupanje interesa Bošnjaka dobili smo na poslednjim parlamentarnim izborima 2016. godine.

Vic Dana :)

Mujo dobio novi posao kao električar u bolnici i nakon par dana pošalju ga na intenzivnu njegu zbog nekog kvara. Pregleda Mujo instalacije, češka se po glavi i napokon skonta šta je u pitanju, pa otvori vrata od šok sobe gdje su pacijenti priključeni na aparate za vještačko disanje:
- ‚Ajmo sad, svi duboko udahn‘te, moram promijen‘t osigurače!
Mladi par se mazi na klupici u parku. Ona mu šapuće na uvo:
- Dragi, znaš, imaćemo troje djece
- Kako znaš? - pita on.
- Pa trenutno su kod moje mame!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Drustvo - datum: 2018-08-29 DIREKTOR SPECIJALNE BOLNICE ZA PSIHIJATRIJU DRAGAN ČABARKAPA UPOZORIO U RAZGOVORU ZA „DAN”
U Dobroti 10 puta više sudskih pacijenata
Čabarkapa (foto: psihijatrijakotor.me) U Dobroti 10 puta više sudskih pacijenata Za razliku od ranih 90-ih godina kada se broj sudskih pacijenata na godišnjem nivou kretao od 10 do 15, između 2000. i 2005. godine ih je bilo oko 30, da bi se od 2007. godine do danas njihov broj još nekoliko puta uvećao, od početnih 70 sve do rekordnih 112 u 2015. godini, ukazao je Čabarkapa za „Dan”
Broj sudskih pacijenata u Specijalnoj bolnici za psihijatriju „Dobrota” u Kotoru porastao je za čak deset puta u odnosu na devedesete godine, a tendencija povećanja broja forenzičkih pacijenata u ovoj zdravstvenoj ustanovi poprima zabrinjavajuće razmjere, ocijenio je u razgovoru za „Dan” njen direktor Dragan Čabarkapa. On je istakao da sudsko odjeljenje u ovoj bolnici broji 21 krevet, a da uglavnom imaju još 50-ak sudskih pacijenata, te da se zbog ograničenih kapaciteta preraspodjeljuju na druga odjeljenja, zajedno sa dobrovoljno i prisilno hospitalizovanim pacijentima, što, kako upozorava, povremeno ometa svakodnevno funkcionisanje bolnice i prijem akutnih pacijenata, a kosi se i sa poštovanjem ljudskih prava.
– Problematika forenzičkih pacijenata u Crnoj Gori tretira se u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Kotoru, koja ima veoma ograničene prostorne kapacitete, pa je veliki broj njih smješten sa hroničnim pacijentima, jer nema dovoljno kreveta na Sudskom odjeljenju. Tokom proteklih 25 godina tendencija povećanja broja forenzičkih pacijenata u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor poprima zabrinjavajuće razmjere. Naime, za razliku od ranih 90-ih godina kada se broj sudskih pacijenata na godišnjem nivou kretao od 10 do 15, između 2000. i 2005. godine je bio oko 30, da bi se od 2007. godine do danas još nekoliko puta uvećao, od početnih 70 sve do rekordnih 112 u 2015. godini – ukazao je Čabarkapa.
Objašnjava da su različiti razlozi zbog kojih se pacijentima izriču mjere bezbjednosti.
– To nijesu samo počinjenost krivičnih djela (od najtežih ubistava, nasilja u porodici ili okolini, do lakših krivičnih prestupa), već procjena suda na osnovu nalaza vještaka medicinske struke da ova lica mogu biti opasna po sebe i okolinu i da im je neophodno izreći mjeru bezbjednosti obaveznog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi – naveo je on.
Čabarkapa je dodao da vještačenja takvih lica uglavnom obavljaju vještaci kao pojednici koje odredi sud u skladu sa Zakonom o sudskim vještacima, dodajući da bolnica nije nadležna za njihovo određivanje.
Iz „Dobrote” je početkom jula pobjegao jedan sudski pacijent, a Čabarkapa navodi da je to jedini slučaj u poslednje tri godine. On upozorava da zaposleni skoro da nemaju nikakvu posebnu zaštitu, jer, osim na Sudskom odjeljenju, nema obezbjeđenje, dodajući da bolnica čak nikada nije imala ni pravu ogradu.
– O bezbjednosti pacijenata uglavnom brinu zaposleni. Samo zahvaljujući ogromnom iskustvu i stručnosti osoblja u bolnici se ne dešavaju teži ekcesi ili nesrećni slučajevi, koji se dešavaju svuda u svijetu, pa i u daleko opremljenijim i modernijim ustanovama ovog tipa. Bilo je, nažalost, više prijava napada i povređivanja osoblja od strane pacijenata, što zaposleni dostojanstveno podnose. Osoblje nema ni beneficirani radni staž, niti skraćeno radno vrijeme, koje je priznato čak i u mnogim zemljama u okruženju (Bosna i Hercegovina) – naglasio je on.
Čabarkapa napominje da je u cilju rješavanja ovog problema, prethodni i sadašnji menadžment Specijalne bolnice za psihijatriju Kotor upućivao brojne zahtjeve, prvenstveno Ministarstvu pravde, Ministarstvu zdravlja i sudskoj vlasti, ukazujući na potrebu formiranja posebne specijalne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, a za koju bi bila najbolja lokacija pri sadašnjem Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Spužu.
– Ministarstvo pravde je u budžetu za 2018. godinu planiralo sredstva za Glavni projekat Specijalne bolnice za psihijatriju, pa je već izvjesno da će te aktivnosti biti završene u tekućoj 2018, tako da bi za 2019. godinu trebalo planirati sredstva za izgradnju ove specijalne zdravstvene ustanove, bilo iz kapitalnog budžeta države, bilo iz fondova EU. Očekuje se da bi Sudska bolnica mogla biti završena 2021. godine – naglasio je on.
Smatra da će se tek izgradnjom i početkom rada nove specijalne ustanove stvoriti uslovi za kvalitetan rad, blagovremeno izvršenje svih mjera bezbjednosti obaveznog čuvanja i psihijatrijskog liječenja lica u zdravstvenoj ustanovi, kao i mjera bezbjednosti obaveznog liječenja zavisnika.
Čabarkapa ističe da je problematika socijalnih pacijenata drugi, možda još komplikovaniji problem koji opterećuje ovu specijalnu bolnicu. On je istakao da se u bolnici nalazi 107 hroničnih pacijenata, za koje je procijenjeno da mogu biti otpušteni iz bolnice u uslovima obezbjeđenja adekvatnog smještaja u socijalnu ustanovu, domove starih ili porodice.
– U ovoj bolnici ima preko 100 hroničnih pacijenta, koji bi mogli biti otpušteni, ali nemaju gdje da odu. Prosječno vrijeme njihovog boravka je 3.165 dana, ili oko devet godina. Neki u ovoj bolnici borave od njenog osnivanja, odnosno 65 godina, najstariji pacijent ima 78 godina, a najmlađi 19 godina, jer bolnica ne prima maloljetna lica – ukazao je on.
Navodi da mnoge projektne aktivnosti koje je vodilo više NVO, osim verbalnog opredjeljenja u tom pravcu, nijesu dale konkretne rezultate iako su doneseni mnogi akcioni planovi i Studije o deinstitucionalizaciji.
– Na primjer, nije formirana nijedna „kuća na pola puta” u koju bi se izmjestilo bar pet hroničnih pacijenata iz naše bolnice i pokazao pozitivan primjer održivosti takvih projekata – kazao je Čabarkapa.
Napominje je ovo veoma složen i međusektorski problem koji se može samo multidisciplinarno rješavati u koordinaciji više ministarstava Vlade Crne Gore.
– Svakako, ovo je prvenstveno socijalni problem, zbog čega po našem mišljenju Ministarstvo rada i socijalnog staranja mora da preuzme inicijativu i odgovornost za njegovo rješavanje. Ova problematika može i treba se rješavati na više načina i to: formiranjem posebnih socijalnih ustanova u Crnoj Gori, otvaranjem psihogerijatrijskih jedinica pri postojećim i budućim domovima za stare na teritoriji cijele države, otvaranjem dnevnih centara po opštinama, otvaranjem manjih odjeljenja za psihijatriju pri opštim bolnicama u Crnoj Gori, otvaranjem „kuća na pola puta”, kroz razne projekte EK, projektne aktivnosti NVO sektora ili kroz projekte prekogranične i druge saradnje – smatra on.A.O.

U 2017. bile 43 prisilne hospitalizacije

Čabarkapa objašnjava da je kapacitet Specijalne bolnice za psihijatriju 241 postelja, dok se prosječan broj pacijenata na hospitalnom tretmanu kreće od 250 do 280.
– Tako da je njena popunjenost maksimalna, odnosno preko 100 odsto (ostvareno kroz upućivanje pacijenata na adaptacione vikende), što je vjerovatno jedinstven slučaj u Crnoj Gori, pa i regionu – istakao je on.
Kako navodi, u 2017. godini bilo je 1.059 hospitalizacija, od čega 43 prisilne.
– To predstavlja izuzetan napredak u odnosu na prethodne godine, kada je bilo 100 prisilnih u 2015. godini, a pogotovo na ranije godine kad je bilo preko 250 (2014. godine), odnosno 300 (2013. godine) prisilnih hospitalizacija – naglasio je Čabarkapa.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"