Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Mariju nude status svjedoka saradnika * Dali podršku srpskom narodu * Eraković nije prijavio imovinu * Brajovića ne mogu spasiti ni najbolji svjetski advokati * Nikoga nećemo pitati za dozvolu da kupimo S-400 * Bogataško državljanstvo * Papagalo
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 03-09-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
RANKO KRIVOKAPIĆ, čelnik SDP-a:
Nezavisnost bez demokratije ne znači ništa do otvorena vrata za populizam, bolest modernog društva i zarobljenu državu.

Vic Dana :)

Dvoje komšija razgovaraju telefonom:
- Noćas je bilo grozno nevrijeme. Je li ti velika šteta na krovu ?
- Nemam pojma, još uvijek ne mogu naći krov!


Počela djevojka da se dopisuje na sms čatu. Kaže on:
• Opiši sebe.
Ona:
• Plavuša sam...
On:
• A oči?
Ona:
• Imam!


Mladi par se mazi na klupici u parku. Ona mu šapuće na uvo:
- Dragi, znaš, imaćemo troje djece
- Kako znaš? - pita on.
- Pa trenutno su kod moje mame!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Kultura - datum: 2018-09-02 DODJELA NAGRADA IV MEĐUNARODNOG BIJENALA AKTA „MARKO KRSTOV GREGOVIĆ”
Živjela ljepota
Maja Vuksanović „Oslonac” Živjela ljepota
Ceremonija dodjele nagrada i otvaranje izložbe radova sa IV Međunarodnog bijenala akta „Marko Krstov Gregović” počinje večeras u 20 časova u Spomen domu „Crvena komuna”, galeriji „Marko Krstov Gregović”.
Nakon velikog odziva umjetnika širom svijeta i selekcije između 600 pristiglih prijava, izabrano je 130 radova koji će biti izloženi do 28. septembra. Selektor i autor izložbe je mr Dragan Mijač Brile, akademski vajar, saopštavaju iz budvanskih Muzeja i galerije.
Na otvaranju izložbe obratiće se potpredsjednik Opštine Budva, Vladimir Bulatović i mr Lucija Đurašković, direktorka JU Muzeji i galerije Budve. U muzičkom dijelu programa nastupiće džez kvartet Qart.
Međunarodno bijenale akta „Marko Krstov Gregović” organizovano je nakon pauze od 10 godina, a veliki odziv umjetnika podsjetio je na značaj ove manifestacije čiji ćemo duh nastojati da održimo u narednim godinama.
Stručni žiri je među selektovanim radovima izabrao djela umjetnika koji su nagrađeni za skulpturu, sliku, crtež, fotografiju ili grafiku. Biće dodijeljene i pohvale i nagrade u vidu samostalnih izložbi u galeriji „Marko Krstov Gregović”.
Stručni žiri ovogodišnjeg bijenala činili su dr Pietro Marangoni, sociolog, novinar i galerista (Italija); dr Milija Belić, filozof i multimedijalni umjetnik (Francuska); doc. art Slobodan Tomić, akademski grafičar (Hrvatska); Miroslav Masin, akademski slikar (Makedonija); Stojan Đurić, akademski slikar (Srbija); mr Dragan Mijač Brile, akademski vajar (Crna Gora); mr Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti (Crna Gora), predsjednica žirija.
U tekstu koji je za katalog napisao Pietro Marangoni povodom ove izložbe između ostalog stoji da „u ovom našem društvu, u kom su ideologije izgubile harizmu, u kom je spoljna ljepota zamijenjena za „specijalni efekat”, u kom je nagost banalizovana do mjere pornografije, imati hrabrosti da se organizuje Internacionalno bijenale akta u Petrovcu u galeriji koja nosi ime umjetnika vizionara kakav je bio Marko Gregović, predstavlja kulturni doživljaj posebne važnosti”.
– Kada se rodi dijete, na svijetu se osjeća energija čudesnog i iznenađujućeg. To je pojava nečeg novog i božanskog. Suština ljepote. I ta magija je napravila da to stvorenje bude nago. Nagost oduvijek „krade” ljudski duh. Čovjek, bilo da je muško ili žensko, teži nagosti kao što teži i beskonačnosti. Skoro kao droga duše koja se približava čistoći, svetom, a tako i istini: apsolutnoj ljepoti. Naravno da je ljepota subjektivan koncept, ali potraga za ljepotom je konačni smisao života. Svih nas. Ljepota je sinonim za život, za mladost, ljubav, radost, budućnost. Čovjek teži da sačuva ljepotu u vječnosti, i to potvrđuju brojna svjedočanstva iz paleolita kakva su Venera iz Vilendorfa, kao i predivna, moderna Venera iz Dolni Vestonice, i one su opipljiv dokaz ove tvrdnje. U svim civilizacijama, na svim geografskim širinama, na svim kontinentima, kroz sve vjekove, i u svim religijama, nagost predstavlja tabu, jednu od velikih „misterija” našeg života: nešto što ima, takoreći, magičnu dimenziju. Uvijek. Zato što predstavlja težnju ka besmrtnosti. U njoj je zapravo potreba za svetim, koja postoji u svima nama. Čovjek se uvijek suočavao sa nagošću. Dakle sa ljepotom. Uvijek je idealizovao. Šta možemo reći o savršenstvu djela kakva su Miloska Venera, Polikletov Efeb ili Mikelanđelov David? A potom i slikovite predstave koje govore o putu razvoja kulture čovječanstva. Svako ima svoju predstavu ljepote i svako ima svoj idealni akt – zapisao je Marangoni. Na kraju, zaključuje:
– Njegovati ljepotu kroz umjetnost, njegovati pristup koji će ponovo otkriti magiju života, imati tendenciju ka budućnosti satkanoj od radosti kojoj svi moramo težiti da bi pobijedili banalnost, konformizam, neznanje, jedini je put kojim možemo ići da bismo se spasili od varvarizma. Živjela nagost, živjela ljepota! – ističe Marangoni.
Ž.J.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"