Razgovorom o crkvi i digitalnoj umjetnosti završeno je prvo izdanje manifestacije, foruma „Kotorski krug”. U posljednjem krugu govorili su Balša Brković i Stevan Kordić na Pjaci od kina, u prisustvu brojne publike, koju su očigledno inspirisali na promišljanje, pa nije izostao razgovor i brojna pitanja o digitalizaciji umjetnosti i ulozi crkve u savremenom društvu. Ocijenivši da je fenomen zloupotrebe crkve kod nas u političkom smislu danas vrlo prisutan, Brković je postavio pitanje mogućnosti suvisle kritike Crkve i kako bi ta kritika mogla da izgleda u današnje vrijeme, naglašavajući da se „možemo baviti samo nekim posljedicama onoga što je jedan iracionalan diskurs, oslonjen na čin vjerovanja, van bilo kakve racionalne problematizacije”.
– Suština hrišćanstva je dejstvo i poruka Sv. Pavla – univerzalizam. Time se osporava teza o izabranom narodu na kojoj počiva jevrejstvo – nema izabranog naroda, što ovaj tekst u suštini čini duboko antinacionalističkim – kaže Brković. Pitajući se kako je došlo do povezivanja nacionalizama i crkve, odgovara da je korijen tog problema situiran u 18. i 19. vijeku, kada crkve postaju dijelom državnog političkog projekta, što traje i danas, smatra Brković. „U političkom smislu Crkva ima problem sa modernošću i modernost ima problem sa Crkvom, i taj konflikt u velikoj mjeri oblikuje današnji svijet”, dodaje Brković. Ono što je kod crkve problematično je političko iskustvo današnjeg svijeta, kaže Brković.
– Gdje god imate populističke, negativne, nacionalističke pokrete u nekoj formi vidite da ih podržava crkva, a ta vrsta političke upotrebe je prisutna na Balkanu – primjećuje Brković, dotičući se i pitanja ateizma.
– Vjerujem da moderni čovjek mora naći drugačiji način za konstituisanje sopstvene duhovnosti i odgovornosti ovom svijetu i morala koji neće počivati ni na kakvim transakcijama, već na uvjerenju da činiti dobro jeste dobro – poručio je Brković.
Digitalne tehnologije su u kratkom vremenu temeljno izmijenile kako sam način stvaranja umjetničkih djela tako i njihovu „konzumaciju”. Antički ideal, muzika, kontrapunkt imaju matematičku strukturu koja je davno u njima uočena.
– Matematika će ovladati još nekim segmentima, više će nam pomagati u opisu, nego u stvaranju umjetničkih djela jer matematika je ipak nešto bez emocija, njoj je svejedno da li je to „Noć skuplja vijeka” ili nije. Tu nemam bojazni, ali to je pitanje koje će pomjeriti našu buduću percepciju umjetničkog stvaranja, jer će taj umjetnik, kao i igrač šaha i te kako biti u vezi sa onim što zovemo matematičarem i programerom – kazao je dr Kordić.
M.D.Popović
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
