I „Volstrit žurnal“ i „EU opserver“ pišu o sastanku ministara spoljnih poslova EU u Beču, pri čemu američki list navodi da su SAD i Njemačka na suprotnim stranama kad je riječ o mogućem planu o „promjeni granica između Srbije i Kosova“ i rješavanju jednog od poslednjih velikih teritorijalnih sporova u Evropi.
Njujorški list „Volstrit žurnal‘‘ navodi da je Berlin zabrinut zbog „poteza koji bi mogao da otvori Pandorinu kutiju međuetničkih sporova u nekim od najsiromašnijih zemalja regiona“, a njemački zvaničnici su u petak rekli da ostaju duboko skeptični po tom pitanju.
„Volstrit žurnal‘‘ ukazuje, u tom kontekstu, na izjavu Njemačkog ministra spoljnih poslova Hajka Masa.
-Ne mislimo da su razgovori o razmjeni teritorija između Kosova i Srbije konstruktivni. To može da otvori previše starih rana kod tamošnjih naroda- rekao je Mas, na putu ka Beču gdje su vođeni razgovori između šefova diplomatija EU i balkanskih zvaničnika.
S druge strane, ukazuje se u tekstu, američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton je prošle nedjelje izjavio da ta ideja ne zabrinjava Vašington, uprkos dvodecenijskom protivljenju Zapada.
Eventualni dogovor o teritorijalnim korekcijama mogao bi da naiđe na značajne kritike na domaćem terenu, ocjenjuje „Volstrit žurnal‘‘, uz napomenu da se toj ideji protivi srpsko pravoslavno sveštenstvo i vodeći kosovski političari.
Uz to, dodaje se, zvaničnici u susjednoj Bosni izrazili su zabrinutost da bi to moglo da dodatno podstakne težnje lidera Republike Srpske Milorada Dodika ka nezavisnosti.
List navodi i da su neki evropski lideri zabrinuti da bi eventualni dogovor o izmjeni granice mogao da napravi etnički razdor i u Makedoniji, koja je iskusila sporadično nasilje u koje je bila umiješana albanska manjina.
Njujorški list podsjeća da je finski ministar spoljnih poslova Timo Soini u petak rekao da „treba biti veoma oprezan kako se ne bi izazvali novi problemi u regionu“, kao i da je njemačka kancelarka Angela Merkel ranije ovog mjeseca izjavila da su „granice ovog regiona nepovredive“.
Američki list navodi da je ideja o prekrajanju granica kako bi se balkanske zemlje učinile etnički homogenijim nepopularna među mnogim evropskim vladama.
-Neki od glavnih evropskih zvaničnika počeli su svoje karijere na Balkanu, i lično prisustvovali ratovima u bivšoj Jugoslaviji tokom devedesetih godina prošlog vijeka, u kojima je ubijeno oko 140.000 ljudi. Međutim, EU, takođe, godinama traži rješenje za spor između Kosova i Srbije- navodi se u tekstu.
„Volstrit žurnal‘‘ ukazuje da su se Vašington i Berlin, generalno, slagali kad je riječ o ovom regionu otkako je predsjednik Bil Klinton predsjedavao Dejtonskim mirovnim pregovorima 1995. koji su donijeli nestabilni mir glavnom poprištu jugoslovenskih ratova – Bosni i Hercegovini, ali da su pod Donaldom Trampom SAD pokazale interesovanje za preispitivanje svoje politike u pogledu regiona.
Njujorški list zaključuje da je američka podrška teritorijalnoj razmjeni na jugoistoku Evrope među izvjesnim brojem pitanja po kojima se Berlin i Vašington ne slažu.
U međuvremenu, briselski portal „EU opserver‘‘ navodi da su institucije EU izrazile nadu u novi značajan pomak kad je riječ o proširenju Zapadnog Balkana, uprkos „nervozi“ zbog ideje o razmjeni teritorija iz etničkih razloga.
Portal podsjeća na izjavu visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federike Mogerini, poslije razgovora zvaničnika EU u Beču 31. avgusta, da bi Beograd i Priština mogli da normalizuju odnose obavezujućim sporazumom 2020. godine.
Mogerinijeva, ukazuje portal, tek treba da „umiri nervozne glave“, u trenutku kada se razgovori premještaju iz Beča u prestonicu EU iduće nedjelje, kada će se tamo sa njom sastati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski predsjednik Hašim Tači.
„Eventualni dogovor tiče se razmjene dijelova sjevernog Kosova naseljenog Srbima za Preševsku dolinu u Srbiji, gdje etnički Albanci čine većinu stanovništva“, navodi briselski portal, uz ocjenu da bi to moglo da izazove snažnu negativnu reakciju nacionalista na Kosovu i u Srbiji.
I „EU opserver‘‘ upozorava na rizik da bi takav dogovor mogao da ohrabri Albance u Makedoniji, kao i Hrvate i Srbe u BiH, da pokušaju da ponovo iscrtaju granice, manje od 20 godina nakon okončanja ratova na Zapadnom Balkanu.
(RTS)


Za neke Srbe Kosovo je nezavisno

Upitan za kritičare koji su u emisiji Bi-Bi-Sija govorili protiv promjene granica i prijete sukobima, naglasio je da je jako važno da se građanima Srbije kaže da nema nikakve razlike između – Rade Trajković, Momčila Trajkovića, Ramuša Haradinaja i Dimitrova, koji su učestvovali u toj emisiji.
-Svi oni smatraju da je cijelo Kosovo nezavisno. Ne misle oni da su to granice Srbije, već smatraju da se radi o granicama nezavisne države Kosovo. Smatraju i žele da Srbija ne dobije ništa na Kosovu i da bi bio zločin da Srbija nešto dobije- rekao je Vučić.
Naglasio je da oni neće reći, kao ni pojedina sveštena lica, koje su to granice Kosova.
-Možete da uzmete čekić i lupate do mile volje, da ih budite do zore, da ih mučite – ne bi rekli da je Kosovo Srbija ni za živu glavu. Oni kažu „Kosovo je cjelovito i nezavisno- rekao je Vučić i dodao da su za njih neprijatelji svi koji bi, kao i on, da sačuvaju nešto za Srbiju.
Njega je, kaže, baš briga šta pričaju, a opoziciji i kritičarima je poručio da treba da pročitaju Briselski sporazum, koji se sastoji samo od jedne strane.
-Kada već o tome pričaju, u Briselskom sporazumu smo izbjegli podršku ulasku Kosova u UN, a izbjegli smo i podvalu da regionalna policija za sjever bude sačinjena na osnovu komunističkog okruga, zbog čega bi Albanci imali 70 odsto policajaca, a mi samo 30, a danas imamo 98 odsto policajaca na sjeveru- objasnio je Vučić.


Ne postoje granice između Srba i Srbije

-Ne mislimo da postoje granice između Srba i Srbije. Pustite da vratimo, barem nešto da dobijemo. Oni hoće po svaku cijenu da izbjegnu da Srbija dobije nešto- naglasio je Vučić.
Upitan da li će se, ako se ne postigne rješenje u dijalogu, Srbija vratiti u devedesete, on je rekao da se nećemo vratiti u devedesete, «iako bi neki da nas vrate u mnogo strašniju eru kriminala, kakve su bile dvijehiljadite».
-Mi nećemo da se vratimo ni u devedesete ni u dvijehiljadite- uvjeren je Vučić.