Svih 18 ministarstava u Vladi Crne Gore krše bar neku od obaveza iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama, upozoreno je juče na konferenciji Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Kako kažu u toj NVO, Vlada je posebno ažurna u skrivanju podataka koji se tiču isplata iz budžeta, privatizacija, kao i svih podataka koji mogu poslužiti za razotkrivanje korupcije i nezakonitosti. Ocijenili su da Vlada pečat tajnosti stavlja na veoma bitne podatke jer zna da se unutra kriju nezakonitosti i korupcija.
Izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković ocijenila je da su sadašnji Zakon o slobodnom pristupu informacijama i stanje u toj oblasti gori nego 2005. kada je prvi put usvojen taj akt. Tome su, kako kaže, doprinijeli amandmani poslanika DPS-a, a u duhu tog zakona ni danas ne znamo ko su oni jer se za izmjenu zakona saznalo tek nakon objavljivanja u Službenom listu.
– Te 2005. smo mogli da prihvatimo greške jer je bio u pitanju novi zakon, pa službenici nijesu imali iskustvo, pozivali su se čak i na komunistički period i kulturu tajnosti. Ipak, 13 godina kasnije postoji veći problem da se dođe do nekih informacija nego 2005. godine. Mi smo još 2005. podnijeli zahtjev da nam se, između ostalog, dostave ugovori o privatizaciji Telekoma i Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), a to su i sada zanimljive priče, ali nakon skoro deceniju i po i nekoliko sudskih presuda, uspjeli smo da dođemo samo do dijela podataka. Ne kompletnih ugovora i aneksa – istakla je Ćalović Marković.
Podsjetila je da je Savjet za privatizaciju proaktivno proglasio tajnim podatke o privatizaciji 13 ključnih preduzeća u Crnoj Gori.
– Mi smo 2005. imali mehanizam da idemo na Upravni sud i dobijemo makar nešto. Danas, zahvaljujući izmjenama zakona na predlog poslanika DPS-a, dok je opozicija bojkotovala Skupštinu, ne možemo računati ni na šta. Imamo čak novu praksu da su za tajne informacije proglašeni i podaci koliko novca je isplaćeno iz budžeta. Po Vladi, javne finansije su tajne – ukazala je Ćalović Marković.
Ona je navela da u izbornom periodu u državi koja se suočila sa aferom „Snimak”, ne mogu da dobiju osnovne informacije o isplatama iz budžeta, a Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, o tim slučajevima uopšte ne odlučuje, već čeka da MANS zaboravi da je te informacije i tražio.
– Finansijske informacije o izgradnji autoputa su tajne, osim onih osnovnih koje povremeno daju ministarstva. Vlada je još prije tri godine znala da ćemo morati dodatno da platimo petlju i tri dodatne stvari – rekla je Ćalović Marković.
Ona je navela da su kompanije koje rade na tom projektu i koje značajan dio novca dobijaju iz kredita, koji vraćaju građani, oslobođene plaćanja poreza, akciza i da imaju razne subvencije.
– Konkretni podaci koja firma je i za šta oslobođena ni u kojem slučaju ne mogu da se dobiju, jer Vlada smatra da su takvi podaci o finansijama njena intelektualna svojina. Došli smo do apsurda koji ne može da se opravda nedostatkom administrativnih kapaciteta jer je ta priča mogla da prođe 2005., samo je ostala namjera da se sakriju podaci koji otkrivaju korupciju – navela je Ćalović Marković, dodajući da je Vladi data mogućnost da na sve što želi stavi pečat državne tajne i to posebno na dokumenta u kojima zna da se kriju nezakonitosti i korupcija.
Pozvala je Vladu da formira radnu grupu koja će raditi izmjene zakona jer, kako je rekla, da se to ne uradi ne postoji nijedan razlog, osim nedostatak političke volje i pokušaj da se sakrije i zataška korupcija.
Koordinator Pravnog programa u MANS-u Vuk Janković saopštio je da najviše informacija na svojim sajtovima objavljuju ministarstva pravde, rada i socijalnog staranja, održivog razvoja i turizma, kao i resor nauke. Na drugoj strani, najviše informacija kriju ministarstva zdravlja, ekonomije, unutrašnjih poslova i saobraćaja i pomorstva, a koja pokrivaju višemilionske budžete.
– Poražavajući je podatak da institucije ćute na svaki šesti zahtjev, a odgovaraju na svaki treći. Istovremeno, i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama selektivno odlučuje po žalbama. Tako u 2016. imamo 651 neriješen slučaj Agencije iako je ta godina bila izborna. Transparentan rad državnih institucija u tom periodu bio je od izuzetne važnosti, ali i ažurno odlučivanje Agencije po žalbama, nevjerovatno je da imamo rekord tada, 2017. taj broj je manji, a 2018. imamo 757 slučajeva gdje nemamo odluku Agencije – naveo je Janković.M.S.

Infor-korneri u Podgorici

MANS će danas povodom Međunarodnog dana prava na slobodan pristup informacijama, organizovati info-kornere na više lokacija u Glavnom gradu od 11 do 13 sati, gdje će kroz neposrednu komunikaciju to pravo približiti građanima. Info-korneri će se nalaziti u Ulici slobode, kod Sahat kule, u Moskovskoj ulici kod bivše Male pijace i na trgu ispred Mol of Montenegra.

Ograničeni dometi

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) podsjećaju da Crna Gora dočekuje još jedan Međunarodni dan prava javnosti sa ograničenim dometima u oblasti dostupnosti podataka i lošijim zakonodavnim okvirom od onog koji je bio polazna tačka. Oni kažu da proces demokratizacije društva zahtijeva i otvaranje institucija prema javnosti kako bi se na taj način dodatno uticalo i na jačanje njihove odgovornosti.
– Međutim, otvaranje institucija prema javnosti u Crnoj Gori ide tempom „jedan korak naprijed, tri koraka nazad”, a posebno se negativni trendovi bilježe u poslednjih godinu i po. Ostaju i dalje kao značajni problemi ćutanje uprave, sporo rješavanje Agencije za zaštitu ličnih podatka i slobodan pristup informacijama, itd. Sve to direktno utiče na kvalitet informacije koje podnosioci zahtjeva dobijaju ili ne dobijaju blagovremeno – kazala je Mira Popović.