Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Kašćelana traže zbog ubistva advokata * Ne damo da DPS izigra plan izbornih reformi * „Prigušivač ili snajper će da radi” * Povučen plan za Porto Skadar lejk * Kilogram se udebljao * Kašćelana traže zbog ubistva advokata * Mi smo pravi rijaliti pobjednici
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 29-09-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Vuk Janković, koordinator Pravnog programa MANS-a:
–Najviše informacija kriju ministarstva zdravlja, ekonomije, unutrašnjih poslova i saobraćaja i pomorstva, koja pokrivaju višemilionske budžete.

Vic Dana :)

Dvoje zaposlenih u firmi razgovaraju i muškarac kaže:
- Mislim da bih se mogao malo odmoriti od posla.
- A kako misliš to izvesti? pita ga plavuša.
- Evo kako, reče on i popne se na ormar. Zatim se zakači nogama za vrh i objesi naglavačke.
Malo kasnije ulazi šef, vidi ovoga kako visi i pita ga:
- Što, za ime Boga, tu radiš?
- Ja sam sijalica! odgovori ovaj.
- A ja mislim da bi bolje bilo da uzmeš nekoliko dana slobodno. odgovori mu šef.
Tip se otkači s ormara i izađe iz kancelarije. Plavuša krene za njim prema vratima.
- A gdje ćeš ti? upita šef plavušu.
- Kući. Ne mogu raditi u mraku.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Drustvo - datum: 2018-09-27 BUDVANI PROTESTOVALI ZBOG NAJAVLJENE GRADNJE NA OSTRVU SVETI NIKOLA
Ne žele Šinavatrine hotele
Protest u Budvi Ne žele Šinavatrine hotele Tražimo od Vlade i Skupštine da ne dozvole gradnju hotela, već da ostanu park i šuma, kazao je Tiho Fabris, poručivši Šinavatri da se okane svetinje i da ide odakle je došao
Nevladina organizacija „Porat Budva – Pizana” organizovala je juče protest protiv planskog dokumenta, kojim je bivšem tajlandskom premijeru Taksinu Šinavatri omogućeno da gradi hotel sa 500 ležaja i marinu na ostrvu Sveti Nikola na mjestu Školj. Budvani se protive daljoj betonizaciji svog grada i namjeri da im se uzme poslednja zelena oaza na kojoj su vjekovima uživali. Protest je okupio oko 200 Budvana, koji su nosili parole „Ostavimo nešto našoj djeci”, „Školj je naša svetinja”, „Stop gradnji”, „Ne da(vi)mo Školj” i „Budvani su vezani za Školj”.
Protest je organizovan tako što su isplovili barkama ispred porta, potom su od vrha lanterne do ostrva barke povezane u niz, što simbolizuje neraskidivu vezu grada sa ostrvom. Mještani su isplovili barkama i simbolično u konvoju povezali ostrvo i Stari grad. Isplovilo je oko 30 barki i brodova, a broj je bio manji zbog jake bure, pa su organizatori zamolili da na more izađu samo oni sa većim plovilima.
Sveti Nikola je najveće crnogorsko ostrvo i predstavlja prirodni biser ne samo za grad Budvu, već i za cijelu državu.
– Kao takvo, od neprocjenjive je vrijednosti i značaja da se sačuva od izgradnje hotela i marine za jahte – poručili su organizatori protesta, koji smatraju da valorizacija ostrva treba da ide u pravcu razvoja koncepta park-šume i jednog modernog izletišta, sa svim sadržajima za rekreaciju i boravak u prirodi, što nedostaje turističkoj ponudi Budve.
– Urbanizovanje ostrva je u suprotnosti sa svim međunarodnim konvencijama, kao i sa standardima zemalja regiona u kojima su očuvanje prirodnog bogatstva i priobalja podignuti na najviši civilizacijski nivo. Ostrvo je jedina preostala netaknuta autentična prirodna cjelina koju treba sačuvati za dobro svih nas, kao i generacija koje dolaze. Ono ne pripada samo nama, ostrvo je jedan botanički svijet i stanište ptica, životinja i riba. Ostrvo je vjekovima bilo neraskidivi dio grada i sastavni dio tradicije življenja na ovom našem prostoru. Generacijama se prenosi duh originalnih autentičnih vrijednosti mediteranskog života koji se u velikoj mjeri odvijao na našem ostrvu Sveti Nikola na kojem postoji istoimena crkva koja datira s kraja 11. vijeka, što predstavlja neprocjenjivo kulturno-istorijsko dobro – poručili su građani na protestu.
Predsjednik NVO „Porat Budva – Pizana” Jero Dragićević kazao je da se betonizacija Budve ne smije nastaviti, te da nešto treba ostaviti djeci i unučadima.
– Ne želimo hotele na ostrvu Sveti Nikola nego da to mjesto ostane zelena oaza kao što je bilo. To je i životinjski rezervat. Tu počinje život za našu budvansku valu. Ukoliko se tu počne graditi hotel, betonizacija će se nastaviti i mi više nećemo moći da pristupimo ostrvu – upozorio je Dragićević.
On ističe da je ostrvo Sveti Nikola vjekovima simbol slobode za Budvu, a ako se devastira onda će on kao takav i nestati.
– Danas ko god ima para može mu sve biti, ali mi se moramo pobuniti zbog naše djece i unučadi – poručio je on.
Njegov kolega Tiho Fabris ocijenio je da je Budva bez Školja mrtav grad i da je Školj svetinja metropole turizma.
– Uništiće ostrvo da bi hotel radio dva-tri mjeseca. Nama građanima će uništiti prirodu, podmorje, uništiti cvrkut ptica, istorijsko kulturno mjesto. Tražimo od Vlade i Skupštine da se ne dozvoli gradnja hotela, već da ostane park i šuma – rekao je Fabris.
Poručio je Šinavatri da se okane svetinje i da ide odakle je došao, a Budvani će svoje braniti svim sredstvima.
M.S.

Njemački eksperti predložili oazu mira

Profesor Rade Ratković je podržao mještane koji protestuju navodeći da se za gradnju na Školju ne smije ignorisati lokalna zajednica. On je kazao da podržava ljude koji protestuju, jer je to građansko pravo i po Deklaraciji Svjetske turističke organizacije koja je članica UN, neotuđivo ljudsko pravo je pravo na održiv razvoj i pravo na turizam.
– Ja ću da podsjetim da je u sklopu master plana razvoja turizma Crne Gore analizirano od njemačkih eksperata desetak ključnih lokacija na Crnogorskom primorju, između kojih je i Školj. Predviđene su dvije varijante za ostrvo Sveti Nikola, od kojih je prioritetna prva. To je razmatrano 2004. godine kada nijesmo imali ovoliku koncentraciju gradnje u Budvi i ideja je da to bude pretvoreno u jedno aktivno kupalište, zabavno ne bučno. To bi bio poseban brend Budve, imali bismo jednu oazu mira, staze, škole ronjenja, pecanja, što bi stvorilo poseban doživljaj turistima. Druga varijanta je da bi trebalo po uzoru na Sveti Stefan izgraditi jedan mali hotel koji bi imao do sto soba. Kada bi njemački eksperti sada došli i vidjeli na šta nam liči grad, bez ostrva sa prvom namjenom mi ćemo biti turistički neinteresantni. Mi težimo samo investicijama, a zaboravljamo da su prihvatljive samo one investicije koje su u skladu sa sva tri principa održivosti, ekonomskog, socijalnog i ekološkog i da svaka odluka mora da bude donesena na bazi interesa i uvaživanja lokalne zajednice a mi smo napravili zakon gdje se lokalna zajednica ignoriše – ukazao je Ratković za RTV Budva.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"