Nesigurnost, manjak samopouzdanja, apatija, anksioznost, zavisnost od cigareta i/ili hrane, narušeni porodični odnosi... Problemi sa kojima se svakodnevno suočavamo iziskuju veliki svakodnevni rad na sebi, puno strpljenja, jaku motivaciju i snažnu volju da stignemo do cilja. Ali, u velikom broju slučajeva želje ostaju samo „mrtvo slovo na papiru”. Razlozi su različiti – od toga da nismo u stanju da osvijestimo put kojim bi trebalo ići, preko metoda koje bi trebalo sprovoditi, zaključno sa slabljenjem volje koja nas opstruiše da stare navike zamijenimo novim.
Međutim, kada bi nam neko rekao da naše želje za promjenama mogu da postanu stvarnost poslije samo nekoliko susreta sa stručnjakom za hipnoterapiju, vjerovatno bismo život vidjeli samo u vedrim i jarkim bojama, a svaki dan doživljavali kao priliku za „hod po oblacima”. Upravo to je i vizija i misija Ive Alagić-Lilić, sertifikovanog hipnoterapeuta i direktorke prvog Centra za hipnoterapiju u Podgorici – da pomogne svima koji kroz život, figurativno rečeno, idu sa okovima a žele da dišu punim plućima. U intervjuu za “Dan” direktorka Centra govori o hipnoterapiji, benefitima koje ova metoda nudi i promjenama koje se mogu postići kada ono što vas muči naučite da sagledate iz drugačije perspektive.
Koliko griješimo kada hipnoterapiju poistovjetimo sa manipulacijom?
-Griješimo taman onoliko koliko bi se manipulacijom moglo nazvati bilo koja druga vrsta zanimanja ili aktivnost – kaže Iva Alagić-Lilić za “Dan”. - Jer, sve se na kraju svodi na to ko obavlja neku djelatnost. Svi, od poštara do majstora za popravku veš-mašina, mogu biti manipulanti ili mogu pošteno odraditi ono za šta smo im poklonili povjerenje da urade. Ono što navodi da postavite takvo pitanje hipnoterapeutu je što je do nedavno pojam „hipnoza“ bio kod nas poznat po scenskim nastupima mađioničara, filmskim storijama i trikovima, pa otuda i ne čudi što i naši klijenti misle da je u biti hipnoterapije ovladavanje voljom klijenta, programiranje njegovog mozga, izazivanje stanja transa i slično. Iza hipnoterapije ne postoji nikava mistika, a stanje u kojem se klijent nalazi tokom tretmana je nešto što svakodnevno, svako od nas prolazi više puta: kada se udubi u film, seriju, odluta u mislima van trenutne pozicije, ili, što je najsličnije, stanje smirenosti uoči spavanja, u kom smo i dalje budni i u potpuno svjesni sebe, svoje okoline, zvukova... Dakle, nema padanja u trans, nema senzacije, već je ključno da klijent bude opušten i koncentrisan na rješavanje problema. Postoje mnoge zablude o hipnozi, međutim, hipnoza je potpuno bezbedna i mnogostruko korisna. Ne postoje kontraindikacije za hipnoterapiju niti neželjeni efekti.Hipnoterapeut primjenjuje naučno definisane i praksom provjerene tehnike za relaksaciju, kojom postiže efekat opuštenosti kod klijenta, nakon čega se zajedno usredsređuju na traženje rješenja, na promjenu perspektive, odnosno na otkrivanje drugačijeg pristupa od onog čiji je rezultat nemogućnost izlaska iz problema. Hipnoterapija nije gubljenje kontrole nad umom i mislima, već suprotno od toga – postizanje pune koncentracije. Dakle nema manipulacije, nema nametanja volje hipnoterapeuta, već samo fokusiranosti na rješenje problema koji klijent nije mogao sam da prevaziđe bez pomoći.
Da li svaka osoba može da bude podvrgnuta hipnoterapiji ili ne?
-Svako ko je voljan da sarađuje, ko je opušten i koncentrisan može. Ono što smatram važnim da dodam, a što se i u teoriji i u praksi pokazuje kao aksiom je da će hipnoterapeut biti nemoćan ukoliko klijent nije došao svojom voljom ili ako ne želi da riješi problem. Imamo primjer sa pušačem koji je došao da „proba i to“, a u stvari ne želi da ostavi duvan. Sa takvim stavom će ostati pušač, ali će mu budžet biti umanjen za cijenu tretmana, pa će i hipnoterapeut i klijent imati frustrirajuće iskustvo. Takođe, imali smo djevojku čiji model ponašanja nije odgovarao njenoj dominantnoj majci. Djevojka je došla pod nagovorom, a problem je u stvari bila njena majka; ona je trebalo da sjedne na stolicu za klijenta, ona je morala da shvati da je njeno ponašanje i konstantni pritisak na kćerku, uzrok svim nevoljama kroz koje prolaze u međusobnom odnosu i odnosu prema spoljnjem svijetu uopšte. Odmah smo im stavili do znanja da im mi ne možemo pomoći i objasnili smo im o čemu je riječ.
Da li je osoba koja je pod hipnozom svjesna ili ne?
- Hipnoza je samo jedan od „alata” hipnoterapije. Ponoviću da to nije nesvjesno stanje, već stanje relaksiranosti i koncentracije. Apsolutno i u svakom trenutku je klijent svjestan svega oko sebe. Obično tokom hipnotičkih tehnika klijentima sugerišemo da zatvore oči kako bi se bolje koncentrisali na problem, ali nije ni to neophodno. Nauka kaže da je čovjek svakodnevno u stanju „hipnoze” više puta. Čak se pominje prosječni interval od 40 minuta. Mi ne razmišljamo da je hipnoza gledanje filma, reklame na TV-u, igranje video igrice... Kada nam prijatelj opisuje pejzaže i predjele koje je posjetio prilikom putovanja, ako nas zanima to što priča, mi smo u stanju hipnoze… Kada smo zamišljeni, odlutamo u mislima, takođe smo u hipnozi.
Koje probleme možemo da riješimo zahvaljujući hipnoterapiji?
-Najviše se radujemo radu sa djecom, ne samo iz roditeljskih pobuda, već i zato što su djeca najbolji i najpošteniji “ljudi”, najmanje varaju sebe i druge, a na pozitivne inpute reaguju istovjetno. Uspješnost hipnoterapije u radu sa djecom je visoka. Korjeni većine problema koje odrastao čovjek ima nastali su u djetinjstvu i važno je blagovremeno uticati da se kasnije ne manifestuju u neželjene posledice. Tu su problemi motivacije kod školske omladine i studenata, trema i strah od javnih nastupa, široka lepeza problema čiji su korjeni u samopouzdanju, hipnoterapija za sportiste, problem u vezama i braku, anksioznost, depresivna stanja, stres… Preporučuje se kao pomoćno sredstvo u predoperativnom i postoperativnom periodu, potom trudnicama i u mnogo drugih slučaja.
Koliko su povezani hipnoterapija i placebo?
-Hipnoterapija je egzaktna disciplina i ne bazira se na pretpostavkama, pa se samim tim i ne oslanja na placebo efekat. Čitamo po medijima uputstva i savjete kako autosugestijom i ponavljanjem neke pozitivne mantre možemo otkloniti problem. Nije štetno ponavljati “dobro mi je” ili onu antologijsku rečenicu Slavka Štimca u filmu “Sjećaš li se Doli Bel” “Svakoga dana u svakom pogledu…”, ali očekivati nestanak problema od besomučnog ponavljanja mantre je ravno budalaštini. Zadatak hipnoterapije je da traži okidač lošeg načina ponašanja, uzrok problema. Mi nemamo čarobni štapić, ali možemo da pomognemo klijentu da prevaziđe loše situacije i da bude jači od njih.
Kako hipnoterapija zapravo djeluje i koliko tretmana je potrebno da bi bio obrađen jedan problem? I, naravno, da li je rješenje trajnog karaktera ili ne?
-Nema garancije, jer nije sve u volji i vještini hipnoterapeuta. Umjesto odgovora, smatram da je najbolje da vam predočim komparativnu studiju Američke klinike Hipnosis. U rješavanju istog problema kao rezultate pokazala je sledeće: psihoanaliza je dala oporavak u 38 odsto slučajeva poslije 600 seansi, bihevioralna terapija dala je oporavak u 72 odsto slučajeva poslije 22 seanse, a hipnoterapija je dala oporavak u čak 93 odsto slučajeva poslije samo šest seansi.
Koji su Vaši najveći uspjesi sa klijentima sa kojima ste do sada radili?
-Kada poslije nekoliko tretmana dođu opušteni i nasmijani i kada postane jasno da im više nije potrebna naša pomoć.
Koliko je Crna Gora spremna za ovakvu vrstu terapije, s obzirom na to da su kod nas i te kako ukorijenjene predrasude prema svemu što je novo?
-Znate i sami da je situacija u društvu bremenita, da je socijalno-ekonomski moment na niskim granama, da su ljudi isfrustrirani nemogućnostima da zarade za najosnovnije potrebe, da ne mogu da iskažu svoje potencijale… Prijatno smo iznenađeni činjenicom da je mnogo njih zainteresovano da potraži pomoć kod nas. Postoje predrasude, ali već poslije prvog razgovora i posebno poslije prve posjete našem Centru, shvataju šta im nudimo i spremni su na punu saradnju. Ovo govori o jednoj neuništivoj karakteristici naših ljudi - da su veliki borci. Čak i u situacijama kada su “nemoćni” pred problemima koji su ih zadesili, oni se bore tako što traže pomoć.
Koja starosna kategorija u Crnoj Gori je najspremnija da dođe na hipnoterapiju?
-Starosna struktura naših klijenata je šarolika. Ako je potrebno da izdvajam, onda ću se opredijeliti za starosnu grupu od 30 do 40 godina. To su godine kada se već ozbiljno zakoračilo u život i kada mladalački optimizam jenjava pred surovom realnošću vremena u kojem živimo.
Snežana Moldovan
Najbržima tretman na pokon
Centar za hipnoterapiju poklanja tri tretmana za čitaoce koji prvi pošalju svoje podatke(ime, prezime i broj telefona) na mejl zabava@dan.co.me.
zakazivanje je obavezno
Centar za hipnoterapiju nalazi se u Podgorici, u naselju Stari Aerodrom, Ulica Josipa Broza broj 7. Zakazivanje tretmana je obavezno na broj 068-181-111. To je ujedno i telefon koji je cjelodnevno u funkciji informisanja klijenata o hipnoterapiji. O radu Centra zainteresovani se opširnije mogu informisati na sajtu www.hipnoterapijapg.com, kao i na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram (hipnoterapija pg).
Hipnoterapija na recept
– Mi se ne upuštamo u rješavanje problema koji su u domenu medicinske struke, osim u rijetkim slučajevima, ali strogo uz pismeni zahtjev i saglasnost psihijatra – ističe hipnoterapeut Iva Alagić-Lilić. - Hipnoterapija je još uvijek nepoznata u Crnoj Gori, uprkos njenoj efikasnosti. U Velikoj Britaniji, SAD i drugim razvijenim zemljama ona se dobija najobičnijim ljekarskim receptom. Koliko je hipnoterapija zaživjela u sportu neka posvjedoči podatak da veliki NBA klubovi i bogati fudbalski klubovi na zapadu, osim fizioterapeuta obavezno u svom timu imaju i hipnoterapeuta. Takođe, dvojica najplaćenijih sportista svih vremena Tajger Vuds i Majkl Džordan svoj status “najboljih među najboljima” posvećuju redovnim hipnoterapeutskim seansama.