Sudeći prema statistici Zavoda za zapošljavanje od januara do 1. oktobra došlo je do smanjenja broja zaposlenih za čak 11.380 lica, ali iz zvaničnih statistika izostavlja se podatak da je do tog „pada” nezaposlenosti došlo prije svega zbog brisanja građana sa evidencije, a ne zato što su dobili posao. Na kraju 2017. u Crnoj Gori su zvanično bila 51.262 nezaposlena lica, da bi taj broj u oktobru bio smanjen na 39.882.
Broj nezaposlenih na evidenciji Zavoda smanjen je prije svega više zbog formalno nezaposlenih koji rade na crno ili imaju druge prihode. Takođe, sa evidencije nezaposlenih izbrisani su svi visokoškolci koji odrađuju pripravnički staž, a koji suštinski nijesu zaposleni, već su na stručnom osposobljavanju. ZZZ u cilju „smanjivanja” nezaposlenosti briše sve koji su na bilo kojoj vrsti obuke, a ne zato što su im našli posao. Karakterističan je primjer sa majkama korisnicama nadoknada koje ZZZ šalje da same traže posao, dok je Zavod osnovan sa ciljem zapošljavanja građana, zato se i zove „zavod za zapošljavanje”.
Predsjednica NVO Banka hrane Marina Medojević ističe da podaci o smanjivanju broja nezaposlenih, kao i mnogi drugi, imaju prije svega svrhu „uljepšavanja stvarnosti”, odnosno stvaranja slike da smo lideri u regionu.
– Brisanje ljudi sa evidencije jedan je od mehanizama „smanjenja nezaposlenosti”. Ako ste jedan dan u godini radili vodite se kao zaposleni te godine. Ako ste na takozvanom stručnom usavršavanju, takođe ste zaposleni. Govoriti o smanjenu broja nezaposlenih je neozbiljno. Posebno je loše što ima ljudi koji se vode kao zaposleni, a platu ne primaju mjesecima, neki i godinama, tzv. žrtve tranzicije – kaže Medojevićeva.
Dodala je da ima mnogo ljudi starije dobi koji poslodavcima nijesu intresantni za zaposlenje.
– Takođe, mlade majke nisu poželjne za zaposlenje jer će im se djeca u vrtiću razbolijevati, a postoji i šansa da rode još djece. U isto vrijeme vlast kao žali što populacija stari i što natalitet pada. Mladi bi radili u Crnoj Gori da ima posla, ali se nova radna mjesta ne otvaraju. Ona atraktivna i sa dobrim platama rezervisana su za odabrane. Mladi nijesu obučeni da bi bili nosioci novih biznisa nakon školovanja – smatra Medojevićeva.
Razlog za sve ovo je, kako kaže, jako loša ekonomska situacija, pogrešne vrijednosti sistema, jer znamo kako kod nas funkcioniše sistem zapošljavanja, odnosno sve se svodi na veze.
– To ostavlja jako frustrirajuće posledice na mlade, ali oni i dalje jednostavno nemaju hrabrosti da dignu glas, jer se boje za svoje sjutra i svi žive u nekom iščekivanju da će posao doći sam od sebe ili da će neko drugi misliti i raditi za njih. Predugo čekanje je posledica države i njenog uređenja, jer nemaju sluha za mlade ljude i ne rješavaju neke druge probleme koji traju dugo – zaključuje Medojevićeva.
Generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić ocjenjuju da to što radi ZZZ iz smiješnog prelazi u žalosno.
– Nevjerovatno zvuči podatak da stopu nezaposlenosti smanjujemo na način što ćemo jednostavno brisati ljude sa evidencije. Umjesto da, kao što je slučaj u drugim odgovornim državama, institucija Zavoda bude posrednik i pomaže ljudima da poprave svoj radni i socijalni položaj, naš ZZZ pribjegava najprizemnijim mogućim metodama. Ovim su samo dokazali da kvalitet života građana nije bitan i da smo svi mi zapravo samo puki statistički podaci. Ljudi najbolje znaju kako žive, kako se bore da preguraju mjesec i kakav je kvalitet života, i ti fingirani podaci ih ne mogu zavarati. Sada samo i zvanično ti ljudi za državu ne postoje. Možemo mi pričati da smo lideri u napretku, u integracijama, u bilo čemu, ali jedino adekvatno mjerilo je realan život i svakodnevni problemi sa kojima se građani sretaju – navodi Radovanić.
M.S.

ZZZ: Na evidenciji da budu oni koji zaista traže posao

U ZZZ su kazali da na tržištu rada Crne Gore poslednjih godinu imamo pozitivne trendove koji se reflektuju kroz smanjenje broja nezaposlenih lica. Kada je u pitanju brisanje nezaposlenih, u toj instituciji naglašavaju da je sređivanje evidencije proces koji će potrajati, a „krajnji cilj je da na njoj ostanu lica koja zaista traže posao i koriste servis Zavoda za brži i lakši ulazak na tržište rada”.
– Nije riječ ni o kakvom brisanju ljudi iz baze podataka, već se radi o prestanku vođenja evidencije o licima koja, po zakonu, ne treba da se nalaze kod Zavoda, sve s namjerom efikasnijeg korišćenja ljudskih i finansijskih resursa Zavoda. Svaki prestanak vođenja evidencije nezaposlenog lica, može trajati najduže šest mjeseci, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju, nakon čega se ponovo na nju može vratiti – kazao je pomoćnik direktora Sektora za plan, analizu i statistiku Goran Bubanja.
On navodi da ZZZ usklađuje evidenciju nezaposlenih sa novim zakonskim rješenjima i potvrđuje da je izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju predviđeno da svi građani, koji nijesu u radnom odnosu, ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu kod Fonda zdravstva, što nije uslovljeno statusom zaposlenosti. Bubanja smatra da je to doprinijelo da se na evidenciji ZZZ nalaze samo lica koja se realno mogu smatrati nezaposlenima.
– Shodno Zakonu o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti evidencija o licu koje traži zaposlenje prestaje da se vodi ukoliko odbije uključivanje u program aktivne politike zapošljavanja, odbije odgovarajuće zaposlenje, ne prijavi se u evidenciju područnoj jedinici Zavoda u propisanom roku, aktivno ne traži posao, nije na raspolaganju za zaposlenje, radi suprotno propisima o radu (rad na crno). Ukoliko se nezaposlenom licu ponudi posao za koji se u individualnom planu zapošljavanja izjasnilo da bi radilo, a nezaposleno lice ga odbije, stiču se zakonski uslovi za prestanak vođenja evidencije. Preciznije, niko ne predlaže inženjeru elektronike, programeru ili inženjeru mašinstva da prihvati posao automehaničara ukoliko sam ne iskaže interesovanje za to zanimanje – kaže Bubanja.