Braniocima po službenoj dužnosti iz državnog budžeta na godišnjem nivou isplaćuju se milionske cifre, a država kasnije na više načina novac naplaćuje od građana koji su koristili njihove usluge. Prethodne godine advokatima po ovom osnovu isplaćeno je čak više od dva miliona eura. Ove godine iz državne kase izdvojeno je već milion i po. Iako je propisano da se advokatima odbrana po službenoj dužnosti dodjeljuje jednako, odnosno po redosledu sa spiska Advokatske komore, ta praksa još nije zaživjela.
Da se ovaj propis ne poštuje jasno je po činjenici koliko je novca isplaćeno kojem advokatu. Dok ima advokata koji na ovaj način godišnje uzmu oko hiljadu eura, neki od njihovih kolega uzmu i po 150.000. Tokom 2017. godine advokatima je za odbranu po službenoj dužnosti isplaćeno 2.165.281,19 eura. Svega pet advokata, prema zvaničnim podacima, uzelo je skoro pola miliona, tačnije 450.000 eura. Preostalih oko 800 advokata podijelili su preostalih 1.700.000. Ovaj podatak jasno govori da i dalje ima advokata koji „imaju prednost” kada su u pitanju pozivi iz pravosudnih ustanova da brane osumnjičene koji nemaju novac da angažuju branioce.
Prošle godine najveća suma dodijeljena je advokatu D.L., i to više od 150.000 eura. Tokom ove godine isplaćeno je skoro 1.600.000, a najviše od tog novca isplaćeno je advokatu D.V., i to 40.000.
– Advokatima za odbranu po službenoj dužnosti u toku 2017. godine isplaćeno je 2.165.281,19 eura, a u toku 2018. godine 1.588.691,71 eura. Prošle godine pet advokata koji su dobili najviše isplate su: D.L. –156.816,06 eura; D.M. – 87.772,15 eura; D.Đ. – 82.323,04 eura; G.V. – 80.026,66 eura i M.B. – 50.250 eura, a u toku 2018. godine: D.V. – 39.758,29 eura; R.S. – 35.098,88 eura; Z.B. 32.801,12 eura, K.S. 28.342,50 eura i D.D. 23.343,20 eura – navedeno je u odgovorima koji su redakciji „Dana” dostavljeni iz Sekretarijata Sudskog savjeta, a koje je potpisala Radmila Đurišić, savjetnik za odnose s javnošću i međunarodnu saradnju.
Shodno zakonskim propisima, svaki osumnjičeni koji se tereti za krivično djelo za koje mu prijeti kazna preko pet godina tokom krivičnog postupka mora imati branioca. Takođe, propisano je još nekoliko uslova u kojima optuženi moraju imati advokate koje im najčešće dodjeljuje država.
Ukoliko nema novca da ga plati, država mu dodjeljuje advokata po službenoj dužnosti. Ista procedura je i u slučaju okrivljenih za „blaža” krivična djela koji nemaju novca da plate branioca.
Shodno zakonskim propisima usluge advokata po službenoj dužnosti plaća država. Ukoliko se tokom sudskog postupka utvrdi da optuženi nije kriv, troškovi padaju na račun države. Ipak, ukoliko okrivljeni pravosnažnom presudom bude oglašen krivim, država kasnije od osuđenika naplaćuje dug koji zna da bude i po nekoliko hiljada eura u jednom slučaju. Država taj novac isplati iz budžeta, ali skoro uvijek dolazi do problema u slučaju naplate duga. Tačnije, okrivljeni nijesu imali novca za advokate, pa tako nemaju kasnije ni da izmire dugove prema državi. Nerijetko pokreću se postupci pred javnim izvršiteljima, pa se i na taj način pokušava napuniti državna kasa.
Prema podacima koji su ranije objavljivani, tokom 2015. godine po ovom osnovu isplaćeno je 1.002.774 eura, dok je u 2016. godini taj iznos bio nešto manji – 893.218 eura. Ovdje nedostaju podaci o ukupnim troškovima na nivou Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i Osnovnog državnog tužilaštva u Baru, tako da je u praksi ukupan iznos isplaćenih novčanih sredstava bio i veći. Specijalno državno tužilaštvo tokom 2015. godine nije imalo troškova po osnovu postavljanja branilaca po službenoj dužnosti, dok su ukupni troškovi po ovom osnovu za postavljenje 12 branilaca po službenoj dužnosti za cijelu 2016. godinu iznosili 20.520,97 eura. M.V.P.

Traže javnu dodjelu predmeta

Nezadovoljni činjenicom da se uglavnom ista imena pojavljuju kao branioci po službenoj dužnosti, više advokata je negodovalo zahtijevajući da sudovi i tužilaštva svima daju jednake šanse. Stoga je nekoliko advokata još prošle godine podnijelo inicijativu Komori da na sajtu sudovi.me bude dostupan onlajn spisak advokata po službenoj dužnosti koji bi se redovno ažurirao. Spisak bi bio sa prezimenom advokata koji je poslednji angažovan ili njegovim početnim slovom kako bi proces postavljenja advokata bio transparentniji.