Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Isplate Mirašu proglasili za povjerljivu tajnu * Vlada državnog jedinstva umjesto jeftinog kritizerstva * Policajci prijetili da će mu peglom unakaziti lice?  * Nožem izbo dvojicu mladića * Novinarka silovana i ubijena * Soraja, Milo i ja * Hajekovski komunizam
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 08-10-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
STEVO MUK, PREDSTAVNIK INSTITUTA „ALTERNATIVA”:
DPS će na kraju htjeti da se sakrije iza fasade navodno nezavisnih institucija, koje suštinski rade u njegovu korist.

Vic Dana :)

Zaustavi policajka plavuša takođe plavušu:
– Ličnu kartu, molim.
– A kako to izgleda?
– To je malo kockasto s vašom slikom - odgovara policajka.
Plavuša počne da pretura po torbi, nađe ogledalo, pogleda se i kaže:
– Evo, to je malo kockasto s mojom slikom.
Uzme policajka ogledalo, pogleda i kaže:
Jao, izvinite, koleginice, nisam znala da ste jedna od nas!
Bračni par dobio dijete. Nakon pet godina dijete ne progovara. Roditelji se zabrinuli da nije nešto u redu sa djetetom. Poslije nekoliko dana dijete progovara: „deda”, i sjutradan deda umre. Prošlo neko vrijeme, i dijete iznenada kaže: „baba”, i sjutradan umre i baba. Opet prošlo neko vrijeme i dijete kaže: „tata”, a ukućani već počeli da oplakuju oca i spremaju sahranu, a otac legao u kovčeg i čeka. Kad, u jednom trenutku ulazi neko u kuću i viče: E, ljudi, umro komšija!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav - datum: 2018-10-07 SVIJET 2018
Volja građana Makedonije
Mišić Volja građana Makedonije Referendum je Makedoniju stavio u fokus svjetske pažnje koji nikad nije bio veći. Jer nije toliko riječ o njoj, koliko o Balkanu i geopolitičkoj igri Zapada i Rusije oko poslednje dvije zemlje (ako se zanemari ekstremno komplikovani slučaj BiH) koje nisu u zapadnom vojnom savezu i kao takve na NATO mapi predstavljaju „rupe na tepihu”
-Piše: Milan Mišić

Polemike o nedorečenom makedonskom referendumu ne prestaju: on je u jednom momentu zasjenio i glavni balkanski zaplet, onaj između Srbije i Kosova. Možda i zato što se činilo da je vrabac već u ruci, da bi se pokazalo da je ipak golub na grani.
Koliko visokoj grani, zasad se samo nagađa, kao što se i dalje raspreda o smislu referendumskih brojki. One sa jedne strane pokazuju da je makedonski plebiscit propao, jer odziv birača nije dobacio do 50 odsto (plus 1), ali, sa druge, da je uspio, jer je skoro 92 odsto izašlih zaokružilo „da” u odgovoru na pitanje koje nije direktno pomenuto na glasačkom listiću, čiji tekst nudi samo dilemu da li su Makedonci za članstvo u EU i NATO.
Sondaže koje se tamo prave već godinama pokazuju da većina jeste, to opredjeljenje je solidno, čak i u redovima dojučerašnje vladajuće, a danas opozicione partije VMRO. Ali pitanje koje je, rekosmo, bilo sakriveno na referendumskom listiću bilo je da li se prihvata sporazum (koji je već dobio epitete istorijskog) sa Grčkom, kojim Makedonija svom imenu dodaje i geografsku odrednicu „sjeverna”.
Oko toga nema nacionalnog konsenzusa – već naprotiv, za VMRO kompromis sa Grčkom je „izdaja”. „Tiha većina je rekla svoje”, argumentuje predsjednik Đorđe Ivanov, lider opozicionog bojkota (bivšem premijeru Nikoli Gruevskom je upravo potvrđena dvogodišnja zatvorska kazna), ali dilema je da li su svi koji nisu glasali istovremeno i protiv promjene imena, ili im je to svejedno.
U mjerenju „volje Makedonaca”, svakako je bitna činjenica da pomenutih 92 odsto koji su se izjasnili „za” čini 620.000 makedonskih birača, što je najveći broj glasova koji je dobila neka politička opcija u toj zemlji na svim izborima od njenog osamostaljivanja u procesu raspadanja bivše SFRJ 1991. To bi bila većina i da je na referendum umjesto 37 odsto izašlo i željenih 50 odsto onih sa (prilično nepouzdanog) biračkog spiska. To, međutim, zbog referendumskih pravila formalno ne znači ništa, ali se politički ne može ignorisati.
Zbog toga je sada na dnevnom redu nedoumica kako dalje, pri čemu ne može baš da se bira. Premijeru Zaevu preostaje ili da nađe nedostajućih 9 poslanika za dvotrećinsku većinu koja bi u parlamentu ratifikovala njegov sporazum sa grčkim kolegom Ciprasom, ili, ne pođe li mu to za rukom, da raspiše nove izbore, što bi bilo kockanje u kojem ne mora obavezno da se potvrdi da „ko reskira taj dobija”.
Referendum je Makedoniju stavio u fokus svjetske pažnje koji nikad nije bio veći. Jer nije toliko riječ o njoj, koliko o Balkanu i geopolitičkoj igri Zapada i Rusije oko poslednje dvije zemlje (ako se zanemari ekstremno komplikovani slučaj BiH) koje nisu u zapadnom vojnom savezu i kao takve na NATO mapi predstavljaju „rupe na tepihu”.
Makedonski slučaj bi, da nije zapleta sa komšijom oko imena – zapleta koji je u suštini besmislen (ali o tome malo kasnije) – bio mnogo jednostavniji od slučaja Srbije, koja tek treba da presječe kosovskih čvor i time riješi gdje su joj granice (stvarne a ne one iz ustavne preambule). Srbija se uhvatila za institucionalno tanku nit svoje vojne neutralnosti, govori da neće u NATO (ali sa njim izvrsno sarađuje) i pokušava da sjedi na više stolica istovremeno (zapadnoj, ruskoj, kineskoj…) - u nastojanjima da i u ovim surovim vremenima u kojima dominiraju goli interesi, dokaže kako je ipak moguće da umiljato jagnje dvije (pa i više) ovce sisa.
Makedonija je u stvari žrtva već 27-godišnjeg mobinga Grčke i njenog samoproglašenog monopola na antički toponim „Makedonija”. Makedonci, tvrdi se u Atini, uzurpiraju dio grčke istorije i time pretenduju na njen sjeverni region koji se takođe zove Makedonija.
To, a naročito ovo poslednje, velika je besmislica, mada su za zatezanje odgovorna i naša bivša braća, odnosno lideri VMRO koji su, kao vlast poveli kičersku kampanju veličanja Aleksandra Velikog kao svog pretka i dio Skoplja pretvorili u kopiju filmskog studija u kome se snima neka antička drama.
Kolika je to besmislica, pokazao je američki ekspert za Balkan Danijel Server, koji je iznio da u SAD postoji osam „Makedonija” toponima i čak 28 geografskih mjesta sa imenom „Atina”, pa Grci to ne smatraju „uzurpiranjem”. Kao što im je (zvanično bar) svejedno što se drugi po veličini egipatski grad, Aleksandrija, zove po Aleksandru Makedonskom.
„Nomen est omen“ – „ime je značenje” – nešto što određuje svojstva onoga ko ga nosi – u makedonskom slučaju je teško primjenljivo, jer je prije kompromisa koji bi je prekrstio u „Sjevernu Makedonija”, imala dva zvanična imena: Republika Makedonija (što joj piše u Ustavu) i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (sa kojim je primljena u Ujedinjene nacije). Naravno, nijedno od ta dva nije se pominjalo u drevnoj Grčkoj.
S obzirom na to da su, kad se podvuče crta, oba tabora u Makedoniji i pobijedila i izgubila, čekamo rasplet – ili novo zaplitanje.
(Autor je bivši glavni i odgovorni urednik „Politike”)

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"