Roman „Sura gora“ autora Radojice Radovića, promovisana je u Pljevljima, u okviru obilježavanja 100 godina oslobođenja i ujedinjenja Crne Gore i Srbije. O romanu, pored autara, govorili su književnici Milenko Jović, Vojislav Gledić i Rajko Palibrk.
Jović je istakao da Radovićev roman slika život u Crnoj Gori u poslednjim decenijama 19. vijeka pa do Drugog svjetskog rata, u kom autor zavidnim književnim umijećem i sa nesvakidašnjim poznavanjem crnogorske istorije i osobenosti ukazuje na sve paradokse i tragiku bitisanja „Sure Gore i u Suroj Gori“. Ilustrujući to veoma upečatljivo na primjeru glavnog junaka, koji odlazi iz Crne Gore u pečalbu u Ameriku da bi se nakon nekoliko godina vratio da je brani od osvajača, a nakon oslobodilačkih ratova opet odlazi iz Crne Gore da se više nikada ne vrati, Vojislav Gledić je ustvrdio kako se u Radovićevom romanu „Sura Gora“ zatvara začarani krug tragične crnogorske istorije, koja je svojoj djeci škrta majka i obilata maćeha, kako tada, tako i danas. Gledić je takođe istakao vrline Radovića kao pisca koji se školovao na klasičnim uzorima, te tako napravio jednu značajnu knjigu savremene crnogorske književnosti, koja ga stavlja u red velikih stvaralaca poput Mihaila Lalića, Miodraga Bulatovića, Ćamila Sijarića…
Za Rajka Palibrka poseban značaj romana je u tome što je autor za ovo djelo dobio nagradu Udruženja književnika Crne Gore i nagradu „Mirko Banjević” od Književne zajednice „Vladimir Mijušković” u Nikšiću. Sve to pokazuje da je roman dobro prihvatila čitalačka publika i da ima veliku vrijednost.
Autor je govorio o nastanku djela i njegovom istorijskom podtekstu, približivši publici činjenicu njegovog četrdesetogodišnjeg sazrijevanja, koju su uslovili kako kompleksnost teme tako i svijest autora o potrebnoj jačini stvaralačkog zamaha da se poduhvat realizuje. Sa gorčinom u glasu autor je konstotovao kako nas ni tragedija crnogorskih dobrovoljaca pod Medovom, na koju podsjeća jedan od najljepših spomenika na našim prostorima Lovćenska vila, ali ni mnoštvo drugih donkihotovskih „poduhvata” nisu opomenuli da istoriju shvatimo kao učiteljicu života, te nam se ona ponavlja, prijeteći našim konačnim nestankom.
Sama promocija knjige je bila u organizaciji Srpskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Srpskog kulturnog centra „Patrijarh Varnava” i Srpskog pjevačkog društva „Bratstvo”, a moderator večeri je bio mladi pjesnik Milan Bajčetić.B. Je.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
