Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija zatražio je od Ministarstva pravde, na čijem je čelu Zoran Pažin, da ih izvijesti o napretku u izviđajima osam predmeta ratnih zločina i sedam slučajeva za zločine počinjene na teritoriji Crne Gore ili susjednih država, a u kojima su učestvovali crnogorski državljani. U dokumentu te organizacije se navodi da Komitet uzima u obzir dostavljene informacije o Strategiji za ratne zločine, osnivanje Specijalnog državnog tužilaštva koje je odgovorno za istraživanje i gonjenje ratnih zločina, kao i informacije o neriješenim slučajevima ili istragama. Ipak, osim tehničkih stvari, UN traži i konkretne rezultate.
– Komitet zahtijeva dodatne informacije o tačnim koracima i napretku u primjeni Strategije za ratne zločine u borbi protiv nekažnjivosti za takve zločine, datume i izrečene kazne u četiri konačne presude i napredak u osam predmeta ratnih zločina i sedam slučajeva za zločine počinjene na teritoriji Crne Gore ili susjednih država – navodi se u dokumentu Komiteta.
Podsjetimo, Spe­ci­jal­no državno tu­ži­la­štvo, kojim rukovodi Milivoje Katnić, 2016. godine je saopštilo da imaju se­dam pred­me­ta u ve­zi sa kri­vič­nim dje­lom rat­ni zlo­či­n i tada su započete is­tra­žne rad­nje u svim slu­ča­je­vi­ma. Tu­ži­la­štvo je po­no­vo otvo­ri­lo is­tra­ge u slu­ča­je­vi­ma Mo­rinj, Bu­ko­vi­ca, De­por­ta­ci­je i Ka­lu­đer­ski laz, dok se u tri slu­ča­ja ra­di po po­je­di­nač­nim is­tra­ga­ma za od­re­đe­na li­ca, ko­ja su cr­no­gor­ski dr­ža­vlja­ni, a u sa­rad­nji sa tu­ži­la­štvi­ma iz okru­že­nja.
Vr­hov­ni dr­žav­ni tu­ži­lac Ivi­ca Stan­ko­vić ranije je kazao da se dvi­je ak­tiv­no­sti od­no­se na Bo­snu i Her­ce­go­vi­nu.
U poslednje dvije decenije pred crnogorskim sudvima je vođeno nekoliko postupaka protiv određenih lica za koja se sumnjalo da su počinili ratne zličine, ali su u nedostatku dokaza skoro svi oslobođeni optužbi. Najprije se sudilo pripadnicima vojske i policije u slučajevima „Morinj”, „Deportacija”, „Bukovica” i „Kaluđerski laz”. Kada su tužitelji izgubili spor sa optuženim pojedincima uslijedile su tužbe protiv države Crne Gore da im na ime „naknade za žrtve u ratu” isplati milione eura.
Prema podacima iz jula ove godine, u Crnoj Gori u toku je jedno suđenje za ratne zločine, dok su istovremeno u toku i istražne radnje u četiri slučaja koji se odnose na ratne sukobe na Kosovu, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sva optuženja za naknade štete žrtvama ratnih zločina pred crnogorskim sudovima pravosnažno su riješena njima je ukupno dosuđeno više od pet i po miliona eura.
Prema podacima Trećeg periodičnog izvještaja Crne Gore Komitetu za UN protiv torture, trenutno je u Crnoj Gori aktuelno pet predmeta formiranih „zbog krivičnih djela ratni zločini”.
U tom dokumentu je naznačeno da je u predmetu „Zmajević” suđenje u toku. Okrivljeni je, prema optužnici, „izvršio ratni zločin protiv civilnog stanovništva albanske nacionalnosti 30. marta 1999., na području sela Žegra i Dunav, opština Gnjilane, Kosovo, kao vojnik dobrovoljac Vojske Jugoslavije”.
– U četiri predmeta i dalje je u toku izviđaj. Istražuje se ubistvo za vrijeme oružanih sukoba na teritoriji Kosova, koje je izvršilo N.N. lice. U predmetu se prikupljaju dokazi putem međunarodne pravne pomoći – navodi se u dokumentu.M.S. – M.V.

Za naknadu štete isplaćeno 5,7 miliona

Sudovi u Crnoj Gori su za sve predmete za naknadu štete žrtvama ratnih zločina dosudili 5.714.656 eura. U ranijem izvještaju komiteta UN navedeno je da su u predmetu „Morinj” sudovi donijeli 154 odluke kojima je pravosnažno usvojen tužbeni zahtjev i dosuđeno je 1.485.510 eura. U slučaju „Deportacija” u 42 predmeta je zaključeno sudsko poravnanje kojim država Crna Gora treba da na ime naknade materijalne i nematerijalne štete isplati ukupan iznos od 4.135.000 eura.