Društvo dobrovoljnih davalaca krvi „Luka Bar”, koje broji oko 2.000 članova, radi u prilično teškim uslovima. Poznato je da su Barani veoma aktivni davaoci krvi i da se odazivaju svakoj akciji dobrovoljnog davalaštva.
Prema riječima predsjednika društva Boža Joličića, darovana krv je zaista nešto najvrednije što zdrav čovjek može ponuditi onome kome je ta vrsta pomoći neophodna. On podsjeća da je ovo društvo osnovao njegov sada pokojni brat Ljubo, 1969. godine, kada je u Luku Bar došao da radi iz Željezare Nikšić.
– Naše društvo se prilikom poslednje akcije kritički osvrnulo na brojne probleme s kojima se susrećemo. Broj davalaca se smanjuje, institucije koje bi trebalo da se bave ovim problemom (Ministarstvo zdravlja, Crveni krst i Zavod za tranfuziju) očigledno smatraju da je sve u najboljem redu. Na predlog za izmjene i dopune Zakona o obezbjeđivanju krvi koji im je dostavljen u više navrata niko nije odgovorio. Dostavili smo im i naše zaključke s okruglog stola, ali je samo ministarstvo odgovorilo da je zaključke predalo Crvenom krstu kao nadležnom za tu problematiku. Druge dvije institucije se nisu oglašavale - ističe Joličić.
Naglašava da Opština pokazuje malo odgovornosti za život i zdravlje svojih građana.
Prema njegovim riječima, klubovi dobrovoljnih davalaca krvi u Crnoj Gori su u nezavidnom položaju. Joličić dodaje da je društvo „Luka Bar” u nešto boljem položaju od drugih, zahvaljujući prije svega sponzorstvu kompanije Luka Bar.
–Mi smo do skoro bili u neuslovnoj baraci, koja je spremna za rušenje, i mjesecima smo na otvorenom ispod nadstrešnice. lutam, tražim prostor, ali nikako da ga nađem. Zakazali smo i sastanak kod predsjednika opštine Dušana Raičevića, ali nas još nije primio. Mi moramo da funkcionišemo, jer je krv svakodnevno potrebna. Veliki napredak predstavlja odluka Opštine o dodjeli sredstava nevladinom sektoru. Na žalost, i to je uslijedilo pošto je prethodno opštinsko rukovodstvo tri-četiri godine pripremalo odluku. Na ta sredstva društvo će moći da računa tek u narednoj godini, a naravno da će do tada Opština obezbjeđivati pomoć kako bi društvo moglo da ostvaruje svoju aktivnost - kaže Joličić.
On naglašava da je u zemljama Evropske unije briga o obezbjeđivanju krvi, o dobrovoljnim davaocima krvim i o životu i zdravlju ljudi uzdignuta na nivo nacionalnog programa.
– Zato su nam potrebni evropski standardi i bolje institucije. Na nivou asocijacije društava-klubova u toku su dogovori o daljim aktivnostima. Izgradnjom savremene transfuzije obezbijeđeni su optimalni uslovi za obradu krvi, i sada treba preduzeti nešto da se obezbijede optimalne količine dragocjene tečnosti. Na žalost, postojećim Zakonom o obezbjeđivanju krvi nije navedeno ko se u Crnoj Gori bavi organizovanjem dobrovoljnog davanja. U zakonu se nigdje ne pominju društva-klubovi dobrovoljnih davalaca krvi. Podržavamo propagandne aktivnosti u kojima poznati umjetnici i sportisti promovišu ovu humanu aktivnost, uz napomenu da to nije dovoljno i da je potrebna znatno veća propagandna aktivnost uz učešće klubova-društava - kaže on.
Joličić ističe da je veliki broj dobrovoljnih davalaca krvi ranije regrutovan propagandom u velikim preduzećima, preko porodica i rodbine, ali je danas to nemoguće uraditi, jer su mnoga preduzeća prestala da postoje.
– Od čelnika lokalnih zajednica treba tražiti da pokažu odgovornost za život i zdravlje svojih građana. Prije svega, predsjednik Opštine treba da pomogne funkcionisanje ove aktivnosti u svojoj opštini. Predsjednik mjesne zajednice treba da organizuje jednu akciju godišnje - istakao je Joličić, naglasivši da dobrovoljni davaoci nakon 20 davanja imaju mogućnost da ne plaćaju participaciju prilikom ljekarskog pregleda.D.S.
Izbrisani iz zakona, ne odustaju od humanosti
-Moram da podsjetim da u Zagrebu dobrovoljni davaoci krvi imaju besplatan javni prevoz, a u Sloveniji su oni koji 100 puta daju krv proglašeni počasnim građanima. Dobrovoljni davaoci krvi organizovani u društva-klubove treba da nastave sa svojim aktivnostima na prikupljanju krvi i promovisanju ove humane aktivnosti bez obzira na to što ih nema u zakonu. U vrijeme materijalne krize i krize morala i pada svih moralnih vrijednosti, dužni smo da podsjetimo na humanost i temeljne moralne vrijednosti. Treba druge učiti humanosti, a to se najbolje čini ličnim primjerom -istakao je Joličić.