Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Firmi bivšeg pomoćnika ministra 600.000 mjesečno * Knežević traži promjenu himne i simbola * Tri tužioca kriju račune * Manja kazna jer je roditelj člana kriminalne grupe * Omogućili DPS-u da koristi crne fondove za kampanju * Nestao novac za izmirenje radnog staža * Guslar u nošnji Srba iz Crne Gore i Hercegovine
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 17-12-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
MARKO MILAČIĆ, PREDSJEDNIK PRAVE CRNE GORE:
Ne mogu oni da uvedu toliko sankcija koliko mi možemo da volimo bratsku Rusiju. A to nije samo pitanje bratstva i tradicije, nego i ekonomije.

Vic Dana :)

Ulazi pijanac u srebrnarnicu:
- Moliću vas dvjesta grama sa buta...
- Pogriješili ste, mi prodajemo srebro!
- Maa, nije problem, može i s rebra...

Gori čovjeku kuća, zove on vatrogasce, ali ne zarezuju ga baš. Nakon par neuspješnih poziva, naprosto poludi:
- Alooo ljudi, kuća gori, hoćete li vi slat‘ koga?!?!?!?
- Za slatko smo uvijek!

Kako se zove mače koje je nemoguće uhvatiti?
Umače.

Kako zovu tajnog agenta iz Bosne
Sikret.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Drustvo - datum: 2018-12-16 PREDSJEDNICA BANKE HRANE MARINA MEDOJEVIĆ DEMANTUJE MONSTATOVE PODATKE
U bijedi živi 123.000 građana
Marina Medojević U bijedi živi 123.000 građana Medojevićeva ističe da, prema podacima Monstata, u Crnoj Gori živi samo 27.800 građana čija su primanja 192 eura, a u praksi su na kraju 2017. evidentirana 50.263 nezaposlena, 26.873 lica su primala materijalno obezbjeđenje porodice, 10.000 penzionera je prihodovalo penzije niže od 192 eura, dok je 36.639 zaposlenih imalo zaradu manju od 192 eura
Banka hrane je preko humanitarnih akcija pomogla više od 18.500 porodica, koje su uglavnom višečlane, tako da je podatak Monstata da samo 27.800 građana ima prihoda i potrošnju ispod 192 eura neodrživ i karikaturalan, ocijenila je predsjednica Fondacije Banke hrane Crne Gore Marina Medojević. Ona ističe da je Banka hrane devet godina konstantno ukazivala na relativizaciju problema siromaštva putem zvanične statistike, koji imaju za cilj prikrivanje stvarnih razmjera ove socijalne patologije. Navodi da preko 123.000 građana, odnosno svaki peti, živi ispod linije apsolutnog siromaštva.
Monstat je najnovijim istraživanjem utvrdio da u Crnoj Gori svega 4,4 odsto građana živi u apsolutnom siromaštvu. Ta institucija je u međuvremenu promijenila metodologiju za mjerenje siromaštva.
– Nakon četiri godine pauze Monstat je konačno objavio podatke o siromaštvu u Crnoj Gori. Prema ovim rezultatima, apsolutna linija siromaštva je 192 eura, a samo 4,4 odsto stanovništva ima ekvivalentnu potrošnju manju od ovog iznosa. Tako je po ovim anketama ekstremno siromaštvo u Crnoj Gori smanjeno sa 8,6 odsto iz 2013. na 4,4 u 2017. godini. Prema ovim analizama, siromaštvo u Crnoj Gori je za četiri godine smanjeno za 51 odsto. Banka hrane mora iskazati zaprepašćenje ovim podacima, jer je stanje na terenu dijametralno suprotno. Prema našim podacima, broj zahtjeva za pomoć u hrani koji su primili naši volonteri u poslednje četiri godine se udvostručio. Samo malo dublja analiza ovih podataka će jasno pokazati da su oni nerealni i nemogući – istakla je Medojevićeva.
Dodaje da, prema podacima Monstata, u Crnoj Gori živi samo 27.800 građana čija su primanja 192 eura, dok je u praksi na kraju 2017. bilo 50.263 nezaposlenih, odnosno 26.873 lica su primala materalno obezbjeđenje porodice, oko 10.000 penzionera je primalo penzije niže od 192 eure, dok je 36.639 zaposlenih primalo zaradu manju od 192 eura.
– Samo ove tri kategroji stanovništva čine oko 123.000 lica, koja imaju mjesečne prihode manje od apsolutne linije siromaštva, što stopu apsolutnog siromaštva podiže na cijelih 19,99 odsto. Ova analiza brojeva i strukture lica koja imaju manje mjesečne prihode od apsolutne linije siromaštva jasno pokazuje da su ankete Monstata daleko od realnog stanja i da ne mogu realno da procijene nivo, strukturu i razmjere siromaštva u Crnoj Gori – smatra Medojevićeva.
Poručuje da se stopa siromaštva na održiv način može smanjiti samo novim zapošljavanjem i povećanjem prihoda.
– Kada uporedimo i te parametre koje je, takođe, objavljivao Monstat, dolazimo do istog zaključka. Naime, u 2013. ukupno je bilo 171.474 zaposlenih sa prosječnom zaradom od 479 eura, dok je nezaposlenih bilo 31.673. U 2017. broj zaposlenih je bio 183.271, broj nezaposlenih 50.263, a prosječna zarada 510 eura. Vidi se da u ovom periodu nije bilo nikakvog eksplozivnog dinamičnog rasta zaposlenosti i prosječnih zarada, a došlo je do značajnog rasta nezaposlenosti, što je i najvažniji generator siromaštva kod nas. Zaposlenost je za četiri godine porasla za 17.797 lica, a prosječna zarada je porasla za 31 euro mjesečno. Te više nego skromne pomake najbolje anulira značajan rast nezaposlenosti sa 31.673 u 2013. na 50.263 u 2017. U posmatranom periodu otvoreno je 17.979 novih radnih mjesta, ali je zatvoreno 18.590, što znači da je realno došlo do smanjenja broja zaposlenih za 521 lice. Poznato je da je jedan nezaposleni, četiri siromašna – ističe Medojevićeva.
M.S.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"