U predlogu zakona o detektivskoj djelatnosti koji je Vlada razmatrala na poslednjojo sjednici pooštrene su kazne za detektive koji krše zakonske propise. Predlogom je predviđeno da će pravno lice, odnosno preduzetnik koje ima odobrenje za obavljanje detektivske djelatnostiza, za kršenje zakonskih propisa platiti minimalno 1.000 eura, dok je prethodnim zakonom bio propisan novčani iznos od 500 eura.
Novim predlogom zakona propisano je više prekršaja zbog kojih se ovim pravnim licima izriču kazne. Određeno je da se od 1.000 do 10.000 eura kazni pravno lice koje obavlja detektivsku djelatnost bez propisanog odobrenja; ako u roku od tri mjeseca od dana dobijanja odobrenja za obavljanje detektivske djelatnosti ne zaključi ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti kod organizacije registrovane za ovu vrstu osiguranja; ako za vršenje detektivskih poslova zaposli lice koje nema dozvolu za vršenje detektivskih poslova izdatu u skladu sa ovim zakonom; ako vrši detektivske poslove bez prethodno zaključenog pisanog ugovora sa strankom; ako ne odbije zaključenje ugovora o pružanju usluge ako se zahtjev stranke odnosi na vršenje poslova koji nijesu detektivski u smislu ovog zakona; kada se traži obrada ličnih i drugih podataka koji se ne smiju obrađivati u skladu sa zakonom i kada je vršenje tih poslova suprotno interesima drugih stranaka sa kojima već ima zaključen ugovor i javnom moralu.
Takođe, novim zakonskim aktom propisano je da se detektivi kazne novčanim iznosom od 200 do 500 eura ukoliko vrše detektivske poslove bez propisane dozvole; ako vrši detektivske poslove bez posebnog punomoćja stranke, koje mora biti ovjereno u skladu sa zakonom; ako u roku od 15 dana od dana ispunjenja ili raskida ugovora, odnosno povlačenja pisane saglasnosti lica, obrađene podatke ne preda stranci ili licu koje je dalo saglasnost; ako u roku od osam dana ne uništi lične i druge podatke, odnosno ne izvrši njihovo brisanje ako stranka, odnosno lice koje je dalo saglasnost za obradu tih podataka odbije da te podatke preuzme; ako bez odlaganja ne obavijesti policiju ili nadležnog državnog tužioca o postojanju krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti ili prekršaja sa elementima nasilja za koje je saznao u vršenju ugovorenog posla.
Predlogom zakona propisano je i kada se lica mogu pratiti i fotografisati.
– Osmatranje, praćenje i fotografisanje mogu se vršiti samo na javnom mjestu, kao i na javno dostupnim prostorima otvorenog i zatvorenog tipa. Javnim mjestom, u smislu stava 1 ovog člana, smatra se mjesto kojem je slobodan pristup svakom licu (ulica, trg, javni put, pristanište, plaža, park, čekaonica, radni prostor, ugostiteljski objekat i sl.), a javno dostupnim prostorima otvorenog i zatvorenog tipa smatraju se sportski objekat, bioskopska ili pozorišna dvorana, sredstvo javnog prevoza, izložbena prostorija, kao i drugi prostor koji se koristi za javno okupljanje, sportske ili druge priredbe – propisano je predlogom zakona.
Uslovi za izdavanje dozvole za detektiva ostali su maltene isti, s tim što je sada propisano da se odobrenje neće izdati licu za koje postoje okolnosti koje ukazuju na zloupotrebu, odnosno nezakonito vršenje detektivskih poslova (uživanje alkohola, psihoaktivnih supstanci, konfliktno ili incidentno ponašanje i slično).
M.V.P.
Ne smiju raditi za strane službePredlogom zakona propisano je i da prilikom vršenja detektivskih poslova detektivi ne smiju vršiti policijske poslove, niti primjenjivati policijska ovlašćenja, vršiti vojnoobavještajne i kontraobavještajne poslove i poslove nacionalne bezbjednosti ako ovim zakonom nije drukčije propisano. Detektivski poslovi ne mogu se vršiti za strane odbrambene, bezbjednosne i kontraobavještajne službe
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.