Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Knežević slobodno da objavi sadržinu razgovora * Privedeni zbog ubistva u Sarajevu * Šverc preko Bara koči put ka EU * Desetine hiljada građana slavilo na otvorenom * Disciplinovanje neposlušnih * Krivična prijava protiv Dragičevića * Kakistokratija
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 03-01-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
DUŠKO MARKOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE:
Uspjeli smo u našim razvojnim politikama, uprkos i još uvijek prisutnoj potrebi da branimo državu i identitet od onih koji i dalje priželjkuju njeno nestajanje.

Vic Dana :)

– Haso bolan zašto piješ toliko??
– Pokušavam da utopim probleme ali prokleta đubrad znaju da plivaju!!!
Ako je plava kuća lijevo, a crvena desno, gdje je bijela kuća?
– U Vašingtonu!
Nastavnica plavuša povela đake u kabinet biologije i pred vratima ukapira da je zaboravila ključ, pa kaže đacima:
– Vi uđite, a ja odoh po ključ!
Posle koncerta, operska diva razgovara s poznanicom:
– Bila sam fantastična. Je l` da? Moj glas je ispunio cijelu salu! •
– Jeste, draga moja. Toliko je ispunio, da su mnogi izašli da ti naprave malo mjesta...







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Balkan - datum: 2018-12-31 NAKON SPORA SA MAKEDONIJOM
Albanija na udaru Grčke
Okončali decenijski spor Albanija na udaru Grčke Ranije je grčki predsjednik Prokopis Pavlopulos zaprijetio Albaniji da bi ako želi u EU, trebalo na neko vrijeme da ćuti o ovom nepostojećem pitanju
Poslije spora sa Makedonijom oko imena njihove države, koji još uvijek traje, Grci su riješili da se obrate i Albancima.
Grčki ministar inostranih poslova Nikos Kocijas na sjednici grčkog parlamenta pozvao je Albaniju da „pročisti” udžbenike po pitanju „Čamita”. Slučaj ove posebne grupe Albanaca je pitanje koje se kroz istoriju provlači već neko vrijeme, a koji danas u sve većoj mjeri traže povratak na područje odakle su protjerani.
Kocijas je rekao da je tokom razgovora sa zajedničkom ekspertskom komisijom, grčka strana albanskim zvaničnicima jasno stavila do znanja da se pojmovi „albanske teritorije u Grčkoj” i izraz „Čamarija” za dio grčke teritorije moraju izbrisati iz udžbenika iz istorije i geografije.
Na poslednjem sastanku mješovite grčko-albanske stručne komisije, grčka strana je kategorički zahtijevala da se iz udžbenika obrišu riječi koje su uvredljive za jedinstvo njihove zemlje.
Takođe, grčko geografsko područje, koje se u udžbenicima naziva „Čamerija”, nažalost pokazuje da je albanska država formirana na nacionalističkoj retorici, rekao je Kocijas.
Na ovu temu je reagovao i albanski ministar inostranih poslova Ditmir Bušati, koji je potvrdio da je uspostavljena zajednička radna grupa kako bi „procijenila istorijske udžbenike obje zemlje”.
Ranije je grčki predsjednik Prokopis Pavlopulos zaprijetio Albaniji, da ako želi u EU, da bi trebalo na neko vrijeme „da ćuti o ovom nepostojećem pitanju”.
U Albaniji je Čamerija naziv teritorije koju naseljavaju etnički Albanci i koja je pripala Grčkoj prema Londonskoj konferenciji iz 1913. godine.
Više od 35.000 etničkih Albanaca je protjerano sa te teritorije 1945. godine, a nekoliko hiljada ih je ubijeno zbog optužbi da su sarađivali sa njemačkim i italijanskim okupatorima za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Čami, Čamiti je ime za zajednicu Albanaca posebnog dijalekta koju žive u obalnom dijelu Epira, u kraju koju oni zovu Čamerija. Najveći dio ovog regiona je u Grčkoj, a manji u južnoj Albaniji. Uz Čame u pomenutom dijelu obitavaju i Grci, Vlasi, a za vrijeme osmanske vladavine živjelo je dosta Turaka.
Čami govore jedan posebni dijalekt albanskog jezika, koji spada u toskanski dijalekt. Zbog dugogodišnje izolovanosti čamski albanski zadržao je mnoge arhaične jezičke forme. Nakon dolaska Osmanlija u taj kraj u 15. vijeku, dobar dio Čama prešao je na islam, ali jedan dio zajednice ostao hrišćanski.
Prvi pisani tragovi u kojim se spominju Albanaci kao poseban narod datiraju iz druge polovine 11. vijeka, u njima se oni navode kao stanovnici Arbanona u središnjoj Albaniji.
Prve migracije Albanaca u Epir počele su krajem 13. i početkom 14. vijeka. U prvim decenijama 14. vijeka pojedini albanski klanovi postali su plaćenici u Epiru i Tesaliji. Najveći talas migracije se dogodio od 1340-ih do 1350-ih kad su pojedini albanski plemenski klanovi podržali uspješne srpske napade na posjede u sjevernoj Grčkoj.
Pri kraju 19. i početkom 20. vijeka veliki dio Čama muslimana iselio se u Tursku. To se pojačalo, kad je veći dio Epira postao sastavni dio Kraljevine Grčke, a Čami postali nacionalna manjina.
Drugi veliki talas iseljavanja muslimanskih Čama desio se za velike razmjene stanovništva između Turske i Grčke nakon Grčko-turskog rata 1919 –1922. godine. Dobar dio Čama iz Čamerije sarađivao je za vrijeme okupacije tog dijela Grčke tokom Drugog svjetskog rata sa italijanskim i njemačkim snagama.
Loše su prošli i oni Čami koji su sarađivali sa ljevičarskim ELAS-om za vrijeme Grčkog građanskog rata i oni su morali da napuste Čameriju nakon poraza ELAS-a 1949. i da pobjegnu u Albaniju.
Odmah nakon Drugog svjetskog rata, čamski iseljenici u Albaniji su pokušali da osnuju udruženja koja bi zastupale njihove interese. Uspjeli su da osnuju Odbor antifašističkih Čama u izbjeglištvu, ali je njegov dalji rad zabranjen 1947. godine od strane vladajućih komunista.
Danas u Albaniji najveći dio Čama živi u području između Konispola i Sarande, ali Čama i njihovih potomaka koji su raseljeni iz Čamerije nakon Drugog svjetskog rata ima širom Albanije, posebno u južnoj Albaniji, kao i Tirani i Draču.
U novije vrijeme nakon demokratskih promjena u Albaniji i pada komunističkog režima 1990-ih, Čami su osnovali Stranku pravde i jedinstva, pa su na albanskim parlamentarnim izborima 2009. godine uspjeli da osvoje jedno mjesto u parlamentu. Čami traže povratak u Grčku i povraćaj svojih imanja, koje su im grčke vlasti konfiskovale.
Broj Čama u Albaniji po procjenama njihovog Udruženja Čamerije iz 1991. godine, iznosi oko 205.000.
Broj Čama pravoslavne vjere, koji su ostali da žive u Čameriji u grčkom dijelu Epira je nepoznat, jer grčke vlasti njih ne tretiraju kao nacionalnu manjinu. Oni su za zvanične vlasti u Atini – Arvaniti, Grci albanskog porijekla.
Čamski dijalekt i danas se čuje po Igumenici, Filiatesu i okolnim selima. Etnolozi procjenjuju da u Čameriji živi oko 10.000 Čama.


Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"