Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Knežević slobodno da objavi sadržinu razgovora * Privedeni zbog ubistva u Sarajevu * Šverc preko Bara koči put ka EU * Desetine hiljada građana slavilo na otvorenom * Disciplinovanje neposlušnih * Krivična prijava protiv Dragičevića * Kakistokratija
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 03-01-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
DUŠKO MARKOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE:
Uspjeli smo u našim razvojnim politikama, uprkos i još uvijek prisutnoj potrebi da branimo državu i identitet od onih koji i dalje priželjkuju njeno nestajanje.

Vic Dana :)

Mujo i Haso krenuli u posjetu jaranu Ibru u njegov novi stan u neboderu. Uđu oni u neboder, vide da je Ibro na 12. spratu pa će Haso:
- Mujo, bolan, de pozov' lift!
Mujo se zbunjeno okrene:
- A koji je broj?


- Haso bolan zašto piješ toliko??
- Pokušavam da utopim probleme ali prokleta đubrad znaju plivati!!!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Drustvo - datum: 2018-12-31 MINISTAR ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA PAVLE RADULOVIĆ U INTERVJUU ZA „DAN”
Tara nije trajno devastirana
Pavle Radulović Tara nije trajno devastirana Vlasnici koji nijesu prijavili bespravne objekte plaćaće posebnu naknadu za korišćenje prostora sve do njihovog uklanjanja, koje će obaviti o svom trošku, kazao je ministar održivog razvoja Radulović je kazao da saopštio očekuju stručnu ocjenu Uneska i IUCN misije o Tari i smatra da nije realna bojazan da ta rijeka bude skinuta sa Unesko liste zaštićenih područja
Efekti Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata već su vidljivi, a za godinu od njegovog usvajanja doneseno je skoro 400 rješenja o zabrani građenja i 200 rješenja o rušenju, kazao je u intervjuu za „Dan” ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. On kaže da Tara nije trajno devastirana i da nije realna bojazan da će biti skinuta sa Unesko liste zaštićenih područja.
Radulović je ukazao da Crna Gora ima rok od godinu da ispoštuje preporuke Stalnog odbora Bernske i Ramsarske konvencije u vezi sa projektom Porto Skadar lejk i istakao da će se sredstva za nedavno otvoreno poglavlje 27 obezbjeđivati iz Eko-fonda, EU fondova, donacija, sredstava iz opštinskih i državnih budžeta i dr.
• U kojoj mjeri ste zadovoljni efektima Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata i konkretno procesom legalizacije? Da li ste očekivali da će u proces legalizacije ući veći broj nelegalno sagrađenih objekata i šta će biti sa svim onim objektima koji su faktički ostali u nelegalnoj zoni?
Prilikom izrade i donošenja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, bili smo fokusirani na potrebu efikasnije, transparentnije i kvalitetnije izrade prostorno-planske dokumentacije. Unapređenje ovog sistema značajno je jer predstavlja smanjenje biznis barijera i pospješuje privlačenje domaćih i stranih investicija, kao i razvoj države. Sam proces planiranja prostora i izgradnje objekata dodatno je unaprijeđen i uvođenjem elektronskog poslovanja, ukidanjem građevinske i upotrebne dozvole kao upravnog akta i objedinjavanjem tehničkog pregleda i stručnog nadzora. Sve ovo, uz mogućnost jasnog utvrđivanja individualne odgovornosti, ubrzalo je čitav proces i rezultiralo većom efikasnošću u ovoj oblasti. Prema novom zakonu, zainteresovana javnost je više uključena u donošenje planske dokumentacije, s obzirom na to da sada imamo dvije javne rasprave – o konceptu i nacrtu plana. Od početka primjene ovog zakona, Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo je 73 građevinske dozvole za složene inženjerske objekte predračunske vrijednosti oko 350 miliona eura. O povećanju efikasnosti dovoljno govori podatak da je u ovoj godini vrijednost izvedenih građevinskih radova uvećana preko 30 odsto.
Reforme su prepoznale i relevantne međunarodne institucije, pa je u ovogodišnjem izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja (Doing Business List 2019), u indikatoru koji se odnosi na građevinske dozvole, Crna Gora napredovala za tri mjesta u odnosu na tekuću, odnosno 18 mjesta u odnosu na 2017. godinu.
Zbog formalnih prepreka nijesmo bili u mogućnosti da uposlimo zakonom predviđeni broj inspektora, iako su i tako potkapacitirani, njih dvadesetak, postigli odlične rezultate, ubrzano radimo na tome da uposlimo svih 70 inspektora. Za godinu dana od usvajanja zakona donijeli su skoro 400 rješenja o zabrani građenja i 200 rješenja o rušenju, a tri inspekcije u uporednom periodu, godinu prije usvajanja skoro trostruko manje zabrana gradnje i dvostruko manje rješenja o rušenju.
U oblasti legalizacije bespravno sagrađenih objekata imali smo preko 51.000 podnesenih zahtjeva. Smatram da je uspješno započeto rješavanje višedecenijskog problema i drago mi je što su ljudi u velikoj mjeri prepoznali povoljnu priliku da svoje bespravno izgrađene objekte uvedu u legalne tokove. Napravljen je 3D orto-foto snimak čitave države, pa ćemo, nakon preklapanja podataka sa snimka, katastarskih podataka i prijavljenih objekata imati tačnu evidenciju o nelegalnim objektima u Crnoj Gori. Oni vlasnici koji nijesu prijavili svoje bespravne objekte plaćaće posebnu naknadu za korišćenje prostora sve do uklanjanja objekta, koje će obaviti o svom trošku. U procesu legalizacije jedino nijesam zadovoljan dinamikom kojom pojedine lokalne samouprave rješavaju pristigle zahtjeve, ali ćemo im nakon praznika ponuditi tehničku pomoć kako bi se čitav posao što prije priveo kraju.
• Poslednji kvartal ove godine obilježila je priča oko rijeke Tare i njene potencijalne ugroženosti zbog radova na autoputu. Pojedini naučnici tvrde da je biodiverzitet Tare znatno uništen i da će trebati decenije da se vrati u normalno stanje. Da li se o zaštiti Tare mislilo prije početka projekta gradnje autoputa i da li je ona ugrožena u ovom trenutku? Sumnjate li da Tara može biti skinuta sa Unesko liste zaštićenih područja?
Od samog početka izgradnje prioritetne dionice autoputa, nadležne inspekcije i Komisija za nadzor budno prate situaciju na Tari. Briga o uticaju na nju traje mnogo duže, mnogo prije od poslednjeg kvartala ove godine, mnogo prije početka radova, dakle mnogo prije nego se otvorila velika javna polemika na ovu temu. Zatvarano je gradilište, kažnjavani su penalima i sličnim mjerama kojima se kontroliše rad izvođača radova. Po nalogu Ekološke inspekcije urađena je Studija Nultog stanja biodiverziteta, a kao preduslov za građevinsku dozvolu za ovu dionicu dobijena je i saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu. Iako su određene organizacije i pojedinci u medijima tvrdili suprotno, Tara nije trajno devastirana, kao što nije ni izmješteno korito rijeke. Obavljanje radova na autoputu, odnosno gradilištu, ima svoje standardne faze, koje podrazumijevaju praćenje određenih parametara, što samo po sebi govori da postoji rizik, ali on ni izdaleka nije primjeren onome što se u javnosti plasira, upravo iz razloga mjera kontrole koje sprovodimo. Takođe, napominjem da se radovi izvode u tranzitnoj zoni zaštite u kojoj su radovi dozvoljeni. Što se tiče Unesko statusa, zajednička Unesko i IUCN misija boravila je u Crnoj Gori početkom novembra i, na našu molbu, posjetila lokalitet na kome se izvode radovi. U skorom periodu očekujemo njihovu stručnu ocjenu po ovom pitanju. Svakako, smatram da bojazan da Tara bude skinuta sa Unesko liste zaštićenih područja u najmanju ruku nije realna.
• Iz NVO sektora mjesecima upozoravaju na posledice gradnje mHe u Albaniji po rijeku Cijevnu. Kakvu ste komunikaciju imali sa albanskim kolegama po ovom pitanju i da li Crna Gora može spriječiti ugrožavanje Cijevne?
Ministarstvo održivog razvoja i turizma je, po saznanju da se na albanskoj strani rijeke Cijevne izvode određeni radovi, posredstvom nacionalnog „fokal pointa” za Konvenciju o procjeni uticaja na životnu sredinu, odnosno „Espoo” konvenciju, poslalo zahtjev za dostavu informacija i dokumentacije u skladu sa njenim odredbama. Budući da se radi o međunarodnom ugovoru, informacije su zatražene i diplomatskim putem, preko Ministarstva vanjskih poslova. Ovaj zahtjev obuhvata i dostavljanje informacija koje se odnose na procjenu uticaja na životnu sredinu. Nakon što albanska strana dostavi traženu dokumentaciju, ona će biti dostupna svim relevantnim organima u Crnoj Gori i najširoj javnosti, u cilju upoznavanja sa navedenim projektom Republike Albanije i njegovim eventualnim prekograničnim uticajem na životnu sredinu Crne Gore.
• Da li ćete spriječiti gradnju Porto Skadar lejka, kao što je to nedavno preporučio Stalni odbor Savjeta Evrope? U kojoj fazi gradnje je trenutno ovaj projekat i u kojoj mjeri se poštuju dozvole izdate za njega?
Najprije, još jednom moram da istaknem da su građevinske dozvole za ovu lokaciju izdate u skladu sa ranijim Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, a u okviru Detaljne studije lokacije Mihailovići. Kao odgovorna članica Bernske i Ramsarske konvencije, Crna Gora je na predlog njihovih sekretarijata, tokom prošle godine sa zadovoljstvom prihvatila da bude domaćin zajedničke ekspertske misije ove dvije Konvencije, vezane za pitanje zaštite, očuvanja i održivog razvoja Skadarskog jezera. Misija je realizovana u periodu 12. do 14. juna ove godine i tom prilikom ekspertima su učinjena dostupnim sva relevantna dokumenta i obezbijeđene su potrebne informacije kroz seriju održanih sastanaka sa nadležnim organima.
Na 38. zasjedanju Stalnog odbora Bernske i Ramsarske konvencije, održanog u Strazburu krajem novembra, razmatrano je pitanje otvaranja slučaja projekta Porto Skadar lejk. Prilikom razmatranja ovog slučaja, uzete su u obzir sve činjenice i dostavljena dokumentacija, kao i Izvještaj Misije Bernske i Ramsarske konvencije koji je izrađen nakon posjete Crnoj Gori. Izglasano je da se slučaj Porto Skadar lejk ne otvara, već da ostane potencijalni i da je Crna Gora dužna da u roku od godinu dana ispuni preporuke i mjere date u okviru Izvještaja od strane Bernske i Ramsarske konvencije.
• Crna Gora je otvorila Poglavlje 27. Na koji način će Vlada obezbijediti novac potreban za ovo poglavlje i, po Vašoj ocjeni, šta će biti najteže uraditi u ovom procesu po pitanju onoga što su naše obaveze na polju životne sredine?
Prema trenutnim projekcijama, do 2035. u oblast životne sredine treba uložiti oko 1,5 milijardi eura. U pitanju je kontinuirano ulaganje i rad, a ne iznos koji treba odjednom izdvojiti iz budžeta. Jedan od fokusa biće na tome da svako domaćinstvo gradskog, prigradskog i seoskog naselja ima riješenu kanalizacionu infrastrukturu. Treba znati da je trenutno na ovaj način pokriveno 69 odsto teritorije Crne Gore. Dakle, u ovaj posao ulazimo kao zemlja koja na trećini teritorije treba da riješi osnovne higijenske tekovine 21. vijeka, da uloži mnogo novca i znanja u specifične projekte za regulisanje pitanja otpada i koja bi trebalo da promijeni navike većine stanovništva kada je u pitanju zagađenje okoline. Kao posebno važno bih izdvojio i remedijaciju prostora koji su pretrpjeli industrijsko zagađenje, tu prvenstveno mislim na četiri crne ekološke tačke. Započeto je izvođenje radova na lokaciji Brodogradilišta, a početkom 2019. godine počinje sanacija deponija Gradac i Maljevac. Radi se i na izradi koncepta za lokaciju Kombinata aluminijuma Podgorica.
Glavni izvori finansiranja projekata iz poglavlja 27 biće Eko-fond, EU fondovi, donacije, sredstva iz opštinskih i državnih budžeta i sl. Funkcionisanje Eko-fonda zasnivaće se na prikupljanju sredstava od subjekata koji obavljaju aktivnosti koje zagađuju životnu sredinu i njihovo namjensko plasiranje u programe i projekte zaštite životne sredine. Privatni sektor, odnosno kompanije iz oblasti industrije i energetike ulagaće u projekte kojim će se spriječiti zagađenje vazduha. Nakon ulaska u Evropsku uniju, Crna Gora će moći da koristi strukturne fondove EU, pa će raspoloživa finansijska sredstva biti znatno uvećana.
Nakon svega navedenog, vidite da Poglavlje 27 nije puki štrik u Briselu crnogorskoj vladi, već priznanje da smo sposobni da iskoristimo šansu da unaprijedimo infrastrukturu, životnu sredinu i sam život.
ANA OSTOJIĆ




Rušenje obustavljeno do usvajanja PUP-a
• Kakav je nalaz inspekcije MORT-a oko Crkve na Rumiji? Da li će, kao što je to najavljivano iz vrha Vlade, Crkva na Rumiji biti srušena i šta je moguće uraditi u ovom slučaju, s obzirom na to da je izgrađena na prostoru za koji trenutno nema važećih planova?
Kao što je više puta isticano u javnosti, još 2015. godine je prekinut postupak za rješenje kojim je Mitropoliji crnogorsko-primorskoj bilo naloženo da ukloni metalnu konstrukciju objekta na Rumiji dok nadležni organ – Opština Bar ne usvoji PUP ili drugi planski dokument nižeg reda.
Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva održivog razvoja i turizma je 23. oktobra 2018. godine sa Upravom policije PJ Bar, komunalnom policijom i komunalnom inspekcijom Opštine Bar, obišla objekat na Rumiji i zapisnički konstatovala da se na licu mjesta vrši oblaganje zidova objekta kamenom, a da ti radovi nijesu u skladu sa zakonom nakon čega je doneseno rješenje kojim im je naloženo da uklone kamenu oblogu i objekat vrate u prvobitno stanje. Stranka je postupila u skladu sa izdatim rješenjem i vratila objekat u prvobitno stanje.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"