Građani su tokom 2018. godine prijavili da se 21 vrsta ljekova prodaje i do po četiri puta većim cijenima nego u regionu, zbog čega su primorani da odlaze van granica naše države kako bi nabavili terapiju. Građani su nevladinoj organizaciji KOD prijavili da lijek „kodioval” u Crnoj Gori košta od 18 do 19 eura, a da je njegova cijena u Srbiji devet eura. Iz te organizacije navode da za „plaviks” koji košta 10,7 eura, građani prijavljuju da plaćaju od 19 do 25 eura, a u Srbiji se može naći za pet do sedam eura. Više nego duplo je niža cijena lijeka „lerkanil”, koji u Srbiji košta devet eura (za 20 mg), a u Crnoj Gori 23 (za 10 mg). Prema podacima KOD-a, „monopril” kod nas košta 8,4, a u Srbiji 3,65 eura. Za lijek „brilik” građani Crne Gore daju 75 eura, dok susjedi isti medikament plaćaju 33 eura. „Preksanil kombi” se u crnogorskim apotekama plaća od 15,5 do 17 eura, a u Srbiji košta šest eura. „Ksalatan” u Srbiji košta četiri eura, a u Crnoj Gori 14. Cijena „kosopta” u Crnoj Gori je 13, a u Srbiji četiri eura. Lijek „tritace” se u Crnoj Gori može kupiti za 5,2 eura, a u Srbiji za 1,5 eura.
Cijena antiepileptika kod nas je gotovo tri puta veća u odnosu na Srbiju, na našem tržištu koštaju 50, a u Srbiji 18 eura. Cijena lijeka „singular” u našim apotekama kreće se u rasponu od 20 do 46 eura, a u Srbiji od osam do devet eura. „Pradaks” se na crnogorskom tržištu može naći za 95 do 103 eura, dok u Srbiji košta od 25 do 46 eura. Cijena „seroksata” je pet puta niža u Srbiji, gdje košta 2,63 eura, a kod nas je 10,8 eura. Prema podacima KOD-a, građani Crne Gore lijek „diovan” plaćaju od 24 do 27 eura, a u Srbiji šest eura. Lijek „valsakor” kod nas košta 9,46 eura, a na srpskom tržištu 1,96 eura.
U Crnoj Gori je pet puta veća cijena medikamenta „elorika” gdje košta 10,8, a u Srbiji 2,03 eura. „Betaserc” se kod nas može kupiti za 12,8 eura, u Srbija od 2,36 do 3,1 euro. „Imigran” u crnogorskim apotekama košta od 8,5 do 12 eura, a u Srbiji 2,71 euro.
„Berlition” se u Srbiji prodaje za 15 eura, a u Crnoj Gori 21 euro. Lijek „roakutan” kod nas košta 36, a u Srbiji 25 eura. Za „tanakan” građani Crne Gore izdvajaju 15 eura, a u Srbiji košta 12 eura.
Iz Ministarstva zdravlja nijesu odgovorili organizaciji KOD zbog čega se cijene razlikuju u apotekama. Građani su često primorani da zbog visokih cijena ili nestašice u crnogorskim apotekama ljekove nabavljaju preko društvenih mreža.
„Dan” je prošle sedmice objavio da su iz Ministarstva zdravlja upozorili veledrogerije i nosioce dozvola za promet ljekova u Crnoj Gori da će u slučaju nastavka postojanja dvostrukih cijena, kao i neprimjereno visokih cijena medikamenata biti prinuđeno da o istom obavijesti nadležne organe za zaštitu konkurencije – Ministarstvo ekonomije i Agenciju za zaštitu konkurencije. Iz Ministarstva zdravlja, kojim rukovodi Kenan Hrapović, ističu da je cilj ispitivanje razloga neprimjereno visoke cijene ljekova u Crnoj Gori u odnosu na iste proizvode na susjednim tržištima. Prema podacima organizacije KOD, 21. vrsta lijeka u Crnoj Gori prodaje se po znatno većim cijenama nego u Srbiji, a cijene 18 vrsta tih medikamenata u prosjeku su više od tri do pet puta. Ministarstvo zdravlja bi u slučaju nastavka postojanja dvostrukih cijena, kao i neprimjereno visokih cijena medikamenata bilo prinuđeno da o istom obavijesti nadležne organe za zaštitu konkurencije. Ministarstvo zdravlja je u više navrata iskazalo zabrinutost usled cijena ljekova u slobodnom prometu u Crnoj Gori u odnosu na cijenu istih ljekova na Listi ljekova kada je platilac Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore, i takođe u odnosu na cijenu istih ljekova u prometu u susjednim zemljama. Ovo je više puta adresirano i od strane građana i sredstava javnog informisanja. Ovim putem želimo da vas obavijestimo da u potpunosti razumijemo slobodu utvrđivanja cijena za ljekove koji su u slobodnom prometu, a kada je takva politika cijena i tržišno opravdana. S tim u vezi, molimo vas da ukoliko imate pojedine cijene koje se razlikuju kako smo već naveli, iste korigujete u najkraćem roku. Uvjereni smo da ćete imati razumijevanja za navedeno – ističu iz Ministarstva zdravlja.
Iz veledrogerije „Glosarij” koja isporučuje najveću količinu ljekova saopšteno je da Ministarstvo zdravlja direktno reguliše cijene ljekova za koje je platilac Fond za zdravstveno osiguranje i navode da su uvijek poštovali odluke nadležnih organa u tom smislu.
– Glosarij ne može imati neprimjereno visoke cijene ljekova. Naime, sa jedne strane za dio našeg prometa gdje je platilac Fond zdravstva maksimalna cijena se utvrđuje od strane države kroz dogovor sa proizvođačima ljekova, a ne sa veleprodajama. Sa druge strane, za ljekove koji se nalaze u slobodnom prometu, a za koje je Ministarstvo zdravlja i Fond zdravstva utvrdilo da nijesu neophodni za liječenje osiguranika, proizvođači utvrđuju samostalno svoju prodajnu cijenu – objasnila je izvršna direktorica Glosarija Mirjana Mijušković.
Proizvođači, ističe ona, dodatno nadziru njihovo poslovanje i promet, a kako bi obezbijedili maksimalno efikasno poslovanje svoje kompanije.
– U situaciji da zaista postoji neprimjereno visoka cijena, a koju bismo hipotetički mi utvrdili, proizvođač bi vjerovatno zahtijevao ka nama utvrđivanje maksimalne cijene u daljem prometu ka našim kupcima. Ovo, iz razloga jer bi se takva neprimjerena cijena odrazila negativno na tražnju za tim lijekom. Mi dosad nijesmo imali takve primjedbe dobavljača/proizvođača, pa stoga vjerujemo i da nemamo neprimjereno visoke cijene – kaže Mijuškovićeva. D.B.

---

Po diktatu tržišta
Prednost zemalja u regionu u odnosu na Crnu Goru u pogledu cijena ljekova je i veličina tržišta, koje je u odnosu na Crnu Goru znatno veće, kao i prisutnost više lokalnih proizvođača na tržištu koji su konkurentni sa cijenama ljekova, navode iz Agencije za ljekove i medicinska sredstav Crne Gore (CALIMS).
- Osim toga, za određivanje cijena u nekim zemljama regiona postoje i dodatni mehanizmi za smanjenje cijena ljekova kao što su tenderi, referentne cijene koje određuju fondovi za zdravstveno osiguranje, zatim pregovori o snižavanju cijena koje imaju sa proizvođačima itd. Ipak, analize koje je Agencija radila u prethodnom periodu, ukazuju da su cijene ljekova u Crnoj Gori u najvećoj mjeri kompatibilne sa državama regiona koje koristimo kao referentne (u prvom redu Srbijom i Hrvatskom) - navode iz crnogorske Agencije za ljekove.


Rast potrošnje
Potrošnja ljekova po glavi stanovnika u 2017. godini iznosila je 124 eura, a u Crnoj Gori se najčešće koriste terapije za kardiovaskularna oboljenja i bolesti krvi, pokazao je registar koji je sprovela Agencija za ljekove i medicinska sredstav Crne Gore.
- Potrošnja ljekova u Crnoj Gori ima trend rasta u proteklih pet godina, a 2013. godine je iznosila 94, 90 eura. Ukupna potrošnja ljekova na godišnjem nivou tokom 2017. godine iznosi 77 miliona eura. Na drugom mjestu najkorišćenijih ljekova u Crnoj Gori nalazi se acetisalicilna kiselina, zatim slijede hidroksokobalamin, ramipril, diklofenak, amlodipin, fosinopril, metformin i lizinopril - navode iz CALIMS-a.