Specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Enisa Kujundžić kazala je da čak 40 odsto naših građana ima problem sa tjelesnom masom, a više od dvije trećine odrasle populacije (77 odsto) u ishrani uglavnom koristi bijeli hljeb. Kujundžić je za portal Standard kazala da tokom praznika ne treba sebi da uskratimo zadovoljstvo za ukusnom hranom, ali da pazimo na unos masti. Ona preporučuje da se građani nakon praznika detoksuju laganom šetnjom, većim unosom citrusnog voća, vode, laganih supa, kako bi izbjegli dobijanje viška kilograma ili neke zdrastvene tegobe na kraju mjeseca.
Kujundžić, koja se bavi ishranom kroz rad u Savjetovalištu za pravilnu ishranu, učesnik je u nekoliko nacionalnih istraživanja koja se tiču dječije gojaznosti, član je tima za izradu nacionalnih smjernica za pravilnu ishranu predškolske i školske djece.
– Prema Nacionalnom zdravstvenom istraživanju zdravstvenih pokazatelja stanovništva Crne Gore 2012. godine, svaki drugi odrasli građanin Crne Gore (52 odsto) dnevno ima tri glavna obroka, više od dvije trećine odrasle populacije (77 odsto) u ishrani uglavnom koristi bijeli hljeb, svježe povrće dnevno konzumira 40 odsto odraslih, svježe povrće se mnogo manje koristi u svakodnevnoj ishrani stanovnika sjevernih dijelova Crne Gore (24 odsto), a njegova potrošnja raste sa nivoom blagostanja. Kada je u pitanju uzimanje svježeg voća, 37 odsto odraslih ga konzumira svakodnevno. U toku novogodišnjih praznika očekujemo da će i novogodišnja trpeza biti nešto drugačija od svakodnevne. Za vrijeme praznika trudimo se da spremamo i neka jela koja i ne spremamo tako često. Obično su to jela koja imaju veću kalorijsku vrijednost i prava je umjetnost odoljeti tim izazovima. To ne znači da treba uskratiti uživanje u hrani za vrijeme praznika, ali u samoj pripremi, kao i u konzumiranju, treba se pridržavati nekih osnovnih principa pravilne ishrane. U toku pripreme treba voditi računa o ograničenoj upotrebi masti, posebno zasićenih masnih kiselina, koje se uglavnom nalaze u masnom mesu i mliječnim proizvodima sa visokim sadržajem mliječne masti. Što se tiče žitarica, preporučuju se one koje sadrže manje prerađeno zrno i koje imaju više hranljivih elemenata. Važno je da u ishrani budu zastupljeni svježe voće i povrće koje će učiniti da ne osjećamo glad, a pritom su manje kalorični. Ne treba pretjerivati ni sa sokovima jer i oni sadrže dosta prostih šećera što ih čini visokokaloričnim. Treba dati prednost čistoj vodi koja će hidrirati organizam. Ono što se preporučuje jeste dovoljan unos tečnosti, voća i povrća kako bi se nadoknadili organizmu potrebni vitamini i minerali – navodi Kujundžić.
D.B.

---