Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Objaviću kako je Milo postao milioner * Birači će nas kazniti ako ne budemo jedinstveni * Eksploatišu rudu bez dozvole Vlade * Radulović duguje za porez 134 hiljade eura * Čelnicima OVK mjesto na optužnici * Troše milione bez ikakve kontrole * Krajem januara isplata depozita
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 11-01-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Njegoš Mrkonjić, kolumnista:
– Kasabe jedu svoju djecu.

Vic Dana :)

Kako je plavuša poginula pijući mlijeko?
Krava je pala na nju!
Gdje Bosanka krije pare od muža?
Pa pod knjigom.
A Crnogorka?
Pod lopatom.
A gdje krije Hercegovka?
Na stolu, pa nek uzme ako smije.
Mujo govori Hasu:
- Moja žena je anđeo!
Haso:
- Blago tebi, moja je još živa!
Dolazi Mujo u kino i kupi jednu kartu za film. Poslije dva minuta, dolazi i kupuje još jednu, i tako nekoliko puta. Prodavač ga pita:
- Pa što će vam toliko karata za jedan isti film?
- Znam ja da je dovoljna jedna, nego onaj kreten na vratima uvijek pocijepa kartu kada mu je dam.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Drustvo - datum: 2019-01-09 ZAPOSLENI U CRNOJ GORI TEŠKO DOKAZUJU MOBING
Zbog zlostavljanja na radu 111 prijava
Ilustracija (foto: Shutterstock) Zbog zlostavljanja na radu 111 prijava Imajući u vidu činjenicu da je Zaštitnik institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije, kao i činjenicu da su naše nadležnosti ograničene u pogledu ovog instituta, postupali smo po pritužbama koje su sadržale elemente mobinga sve do ustanovljavanja zakonskog ograničenja, kazali su iz institucije Zaštitnika
Inspekcija rada je od 2013. do decembra 2018. dobila 69 inicijativa zbog mobinga na radnom mjestu, dok su se Instituciji zaštitnika ljudskih prava i sloboda obratila 42 zaposlena zbog istog problema.
Iz institucije Zaštitnika su kazali da su najviše prijava imali 2013. – 15, 2014. – pet, 2015. – osam, 2016. – tri, 2017. – sedam i lani do kraja jula četiri. U pritužbama svi podnosioci ukazivali su isključivo na vertikalni mobing, odnosno zlostavljanje nadređenih.
– Ukazujemo da je Zakonom o zabrani diskriminacije iz 2010. godine mobing uveden kao poseban oblik diskriminacije. U periodu od stupanja na snagu Zakona o zabrani diskriminacije 2010. pa do izmjena tog akta 2014. institut mobinga je paralelno regulisan sa dva zakona i sadržao je različite procedure za zaštitu od ovog oblika uznemiravanja. Ovo se konstatuje imajući u vidu stupanje na snagu i procedure propisane Zakonom o zabrani zlostavljanja na radu od 2012. Međutim, poslednjim izmjenama mobing je brisan iz odredbi Zakona o zabrani diskriminacije, te se samim tim ovlašćenja i ispitni postupak u ovom smislu ograničavaju samo na one situacije kada se mobing vrši prema nekom ličnom svojstvu žrtve povrede, u kom slučaju nema smetnji za postupanje Zaštitnika po osnovu diskriminacije. Imajući u vidu činjenicu da je Zaštitnik institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije, kao i činjenicu da su naše nadležnosti ograničene u pogledu ovog instituta, postupali smo po pritužbama koje su sadržale elemente mobinga sve do ustanovljavanja zakonskog ograničenja koje je navedeno – kažu za „Dan” u instituciji Zaštitnika.
Nakon sprovedenih ispitnih postupaka u kojima su pribavljena izjašnjenja poslodavaca i nadležnih inspekcija, nije utvrđeno postojanje mobinga po pritužbama podnesenim po tom osnovu diskriminacije. U većini slučajeva, po zahtjevima za zaštitu prava zaposlenih, postupali su poslodavac i/ili nadležna inspekcija.
– U određenom broju slučajeva nadležna inspekcija utvrdila je brojne nepravilnosti u postupku zapošljavanja i ostvarivanja prava iz rada zaposlenih, pa je naložila otklanjanje tih nepravilnosti i odredila rokove za njihovo otklanjanje. U određenim predmetima podnosioci pritužbe upućeni su na korišćenje drugih pravnih sredstava – pokretanje sudskog postupka, jer je ocijenjeno da se samo na taj način može utvrditi postojanje povrede i donijeti meritorna odluka, radi njenog otklanjanja. Jedan broj postupaka okončan je povlačenjem, nakon što su se stranke izjasnile da su postigle sporazum po spornom pitanju – kažu u instituciji Zaštitnika.
U Inspekciji rada navode da su od 69 inicijativa 27 pokrenule žene, 22 muškarci, a bilo je i 20 anonimnih prijava. Inspektori su najviše nepravilnosti otkrili zbog neimenovanja posrednika za vođenje postupka zaštite od mobinga kod poslodavca ili neobavještavanje zaposlenih o tome šta je mobing i kakva je procedura zaštite u takvim slučajevima. U takvim situacijama nepravilnosti su otklanjane nakon ukaza inspekcije, a u ostalima zaposleni su upućivani na sudsku ili zaštitu pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, kao i na instituciju zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
– To je učinjeno s obzirom na to da se radilo o žalbi na mobing uz navođenje ponašanja koje može imati obilježja mobinga, ali bez ugroženog ili uskraćenog konkretnog prava iz rada i po osnovu rada. Inspekcija rada nije ovlašćena da vodi postupak ispitivanja da li u radnjama i ponašanju potencijalnog mobera, koji može biti poslodavac, ali i drugi zaposleni, postoje elementi mobinga. To se utvrđuje u postupku kod poslodavca, a potom na sudu ili pred Agencijom, pri čemu inspektor preduzima mjere samo sa ciljem stvaranja zakonskog uslova za vođenje takvog postupka kod poslodavca, u skladu sa Zakonom o zabrani zlostavljanja na radu – objašnjavaju u inspekciji.
Zakon o zabrani zlostavljanja na radu na snazi je šest godina, ali je za to vrijeme podnijeto svega 30 tužbi kojima su zaposleni tražili zaštitu od zlostavljanja na radnom mjestu. Prema podacima Vrhovnog suda, 30 tužbi su podnijela 34 lica, od kojih su 18 bile žene. Za šest godina doneseno je 16 pravosnažnih presuda, pri čemu je u svega šest slučajeva utvrđeno da je bilo mobinga i žrtve su četiri žene i dva muškarca.
M.S.




Neinformisani o pravima
U instituciji ombudsmana, odgovarajući na pitanje štiti li država radnike ili je zaštitnik kapitalista, smatraju da postojeći zakoni daju dobar okvir za zaštitu prava radnika, ali se problemi javljaju u području primjene, gdje su i dalje prisutne slabosti i kršenja prava.
– Postupajući po pritužbama i kroz razgovor sa građanima, zapazili smo da su oni i dalje nedovoljno informisani o svojim pravima i načinima zaštite. Zaposleni u privatnom i javnom sektoru zbog teške finansijske situacije u kojoj se nalaze i u strahu od gubitka posla uglavnom svoje nezadovoljstvo prijavljuju najčešć, tek kad ostanu bez radnog mjesta i kada je dokazivanje prava moguće isključivo u sudskom postupku. I ovom prilikom ukazujemo da je u cilju zaštite prava radnika potrebna brza i efikasna reakcija inspekcijakih službi prema nesavjesnim poslodavcima, kao i uspostavljanje djelotvornog mehanizma odgovornosti kontrolnih organa za nepostupanje ili neblagovremeno postupanje u slučajevima kršenja prava zaposlenih. Odsustvo inspekcijskog nadzora ili neblagovremeno postupanje negativno se odražava na pravnu sigurnost zaposlenih i zaštitu njihovih prava i pravnih interesa – ističu u instituciji zaštitnika.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"