Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Prva familija me mafijaški progoni, sve što znam znaće sva Crna Gora * Amfilohije: Obnovimo se hristolikom ljubavlju * Prao novac za Kašćelana * Registruju auta kod firme pod istragom * Borac oslobodilac dostojan pamćenja * Bliže se izbori, a DIK nema predsjednika * Probio blokadu, povrijeđena dvojica policajaca
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 14-01-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
DRITAN ABAZOVIĆ - ČELNIK GRAĐANSKOG POKRETA URA:
Snimak na kome se vidi kako Slavoljub Stijepović uzima novac jasno govori da ovo nije zemlja poštenih izbora i da vlast ne proizilazi iz slobodne volje građana.

Vic Dana :)

– Teta Marice, vi mora da ste vrlo jaka žena?
– Otkud ti ta pomisao?
– Pa moj otac kaže da sve muškarce vrtite oko malog prsta.
**********************
Došao Mujo u luna park! Pogodio puškom patku i dobio kornjaču. Sledeći dan opet tako i dobio cvijet. Kaže Mujo:
– Nemoj ti meni cvijet, daj ti meni hamburger ko juče.
****************
Zašto krava pase travu?
Jer nema ruku da smota...
*************
Crkao plavuši auto na autoputu. Zaustavi se kamiondžija pa upita:
– Šta je bilo?
Plavuša:
– Ma taj prokleti vjetar, ugasio svjećice.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Kultura - datum: 2019-01-13 REDITELJ, ISTORIČAR I TEORETIČAR FILMA VLASTIMIR SUDAR O TOME ŠTA TREBA URADITI DA BI SE POVRATILA NEKADAŠNJA POPULARNOST EKS-JU FILMA U SVIJETU GOVORI ZA „DAN”
Digitalizacijom u naše novo osvajanje gledalaca
Vlastimir Sudar Digitalizacijom u naše novo osvajanje gledalaca Ni mi ne idemo na ruku onima koji se interesuju za naše stare i nove filmove, objašnjava on. Naime, kada je digitalizacija u pitanju zaostajemo za ostalima. Zbog svega toga naši filmovi jednostavno nisu dostupni, naveo je, između ostalog, Sudar
Reditelj Vlastimir Sudar važi za jednog od najboljih poznavalaca kinematografije nekadašnje Jugoslavije. Predaje istoriju i teoriju na akademiji za film u Edinburgu i često studentima, koji dolaze iz cijelog svijeta, govori o kinematografiji nekadašnje Jugoslavije, koja je iznjedrila neke od najvećih evropskih imena. Nakon raspada zemlje početkom devedesetih Vlastimir Sudar iz Sarajeva odlazi u svijet, i okreće se teoriji filma, ali ne ostavlja ga želja za režijom. Na Sarajevo film festivalu premijerno je prikazan film „Granice, kiše” koji je režirao sa Nikolom Mijovićem u bosanskohercegovačko-crnogorsko-srpskoj saradnji.
– Kad su u pitanju prva i druga godina zadržavamo se na opštim stvarima, opštim i generalnim, poput razvoja Holivuda i sovjetskog filma. Ali, na završnoj godini ne ustežem se govorim studentima u skladu sa specifičnim regionalnim interesima, i svojim i svojih studenata. Znam da budem veoma ekstravagantan po tom pitanju, pa sam imam studente koji se interesuju za filipinski film. Naravno, moja lična ekspertiza, moje interesovanje, jeste balkanski film. To je moj fokus, na to stavljam akcenat i pokušavam studente da ohrabrim da se bave kinematografijom sa ovih prostora.
Vlastimir Sudar je najbolje upoznat sa statovima koje Britanci imaju o jugoslovenskom filmu i filmskim autorima, ali i kinematografijama koje su nastale raspadom bivše domovine. Za razliku od drugih sfera, naš film je poštovan na britanskim ostrvima.
– Oni imaju vrlo afirmativan stav o našem filmu. Oni čak bilježe neke stvari koje smo i mi ovdje zaboravili. Takav je slučaj s filmom „Rondo” sa Milenom Dravić, Stevom Žigonom i Reljom Bašićem iz 1966, koji je Engleskoj bio distribuiran i dosta popularan u svoje vrijeme. Ima mnogo stvari koje njih zanimaju, a koje su kod nas prošle „ispod radara”. Dakle, nisu to samo „Skupljači perja” koji su, da se razumijemo, bili i tada kad su se pojavili veliki filmovi, nego još neki. Kada je Saša Petrović u pitanju Britanci su pokazali dosta interesovanja i za film „Majstor i Margarita”. Pokazivali su oni dosta zanimanja za još niz drugih naših reditelja. Nažalost zbog devedesetih stvari su ispale iz toka – naveo je Sudar.
Istovremeno, ni mi ne idemo na ruku onima koji se interesuju za naše stare i nove filmove, objašnjava on. Naime, kada je digitalizacija u pitanju zaostajemo za ostalima. Zbog svega toga naši filmovi jednostavno nisu dostupni.
– Kod je naš najveći to što nam fimovi izvorno nisu dostupni. Tek sad startujemo sa digitalizacijom. Tehnologija napreduje, pa se sad već traži format 4K, ali ključno je da ako izdavač želi da ponudi na tamošnje tržište filmove onda oni moraju biti dostupni, dakle digitalizovani. Upravo se sad bavim time, animiram ljude iz moje branše i kolege iz svih republika bivše Jugoslavije na tu temu. Česi i Poljaci su izdvojili budžetom novac za digitalizaciju filmske baštine i redovno je praktikuju. Te države su preuzele vlasništvo nad tim filmovima. S druge strane, oni ne posmatraju te svoje filmove kao sredstvo za zaradu, već kao kulturno blago koje treba učiniti dostupnim u svijetu. Otuda reditelj František Vlačil, reditelj kojeg su Česi namjerno dali za džabe svijetu u digitalnoj formi sa željom da se na njega skrene pažnja, pa sada svi govore o njemu i otkrivaju ga. Dakle mi možemo, i moramo, još mnogo toga da učinimo da bi svoje kinematografsko blago učinili dostupnim svijetu – kazao je on.
Za razliku od jugoslovenske kinematografije današnja produkcija ne uživa u tolikom zanimanju zapadnih konzumenata filmske umjentosti. Kako kaže Sudar, nismo više u fokusu ljudi iz filmske umjetnosti ni gledalaca. neke druge balkanske kinematografije preuzele su tron.
– Rumuni su postali mnogo interesantni, a i Bugarska je u poslednje vrijeme imala nekoliko hitova. Ali, moram da kažem da se i naši filmovi, kad ih ima, gledaju, jer su interesantni i popularni među ljudima koje to zanima – naglasio je on.
Sudar naglašava da iako na početku, prije stotinu godina, filmu nisu davane velike šanse, ipak je osvojio svijet. Tajna „sedme umjetnosti” je jednostavna, objašnjava ovaj istoričar filma.
– Objašnjenje je krajnje jednostavno - možete da odete na bilo koji kraj zemljine kugle, ali uvijek ćete biti tamo turista. Samo film može da nam izvuče jedan dio života onakvim kakvim on postoji u tim prostorima. I kad to vidimo, taj život, onda shvatimo da neki Japanci, Tajvanci, Argentinci... žive isto kao i mi, imaju iste probleme i dileme poput nas. Film nam prikazuje život na onaj način na koji mi ne možemo da ga vidimo, jer smo svi mimo našeg prostora autsajderi – objasnio je ovaj reditelj.
Kinematografija se odavno prelila i u druge sfere pa savremeni sociolozi posmatraju film kao izvor za istraživanje jednog naroda, kulture, kulturnih tendencija, političkih gibanja. Nerijetko, film nam ukazuje na probleme koji postaju gorući. Tako filmska umjetnost iznova i iznova od zabave postaje prolazi put do ozbiljne umjentičke forme.
Podjela na holivudsku produkciju, i ostalu produkciju jeste generalno tačna, ali, kako objašnjava Valstimir Sudar, američka kinematografija je mnogo više od zabave, a ova ostala (evropska, azijska, latinoamerička...) nije uvijek samo puka umjetnost.
S.ĆETKOVIĆ




Knjiga za jubilej „Skupljača perja”
Kroz teoretski rad Vlastimir Sudar se susreo i upoznao sa autorima koji su itekako zlatni period jugoslovenske kinematografe. Kao rezultat nastala je monografija „Portret umjetnika kao političkog disidenta - Život i djelo Aleksandra Petrovića”, čije objavljivanje se poklopilo sa pedesetogodišnjicom od premijere njegovog najpoznatijeg i najnagrađivanijeg ostvarenja, „Skupljači perja”. Ova knjiga, nedavno promovisana i u Podgorici, smatra se najobuhvatnijom monografijom o Saši Petroviću, koja nam otkriva reditelja i „iza kamere”.

Saša Petrović, njegov opus i život, neiscrpna su inspiracija, kaže on, ali i drugi veliki filmski umjetnici toga doba i te zemlje su takođe veoma inspirativni za njega.

– Rekao bih istinu ako vam kažem da me oni veoma inspirišu. Pisao sam i o Dušanu Makavejevu neke radove. Imao sam sreću za knjigu o Saši Petroviću da dobijem stipendiju, pa sam joj se jedno vrijeme posvetio u potpunosti. Rezultat je knjiga od oko 500 strana i puno u njoj otkrivenih podataka o ovom velikom autoru – objasnio je on.


Holivudska vremenska prognoza
– Holivud se, smatram, malo nepravedno kritikuje. Holivud ne krije da je industrija zabave. Jednom su mi se neki američki studenti žalili da postoje dva holivudska filma, vrlo poznata, koja veličaju Sijetl kao grad snova. Kad gledate te filmove vi vidite da u Sijetlu stalno sija sunce. Međutim, ovaj grad na sjeverozapadnoj obali SAD je poznat po tome što u njemu stalno pada kiša. Dakle, Holivud ima neku svoju persektivu, neki svoj pogled na svijet, iz nekih svojih razloga. Ona druga produkcija, i američka, baca nam svjetlo na film kao fenomen koji ima i umjetnički i antropološki značaj. Film je umjetnička tvorevina koja nam pokazuje život u pravom svjetlu – zaključio je on.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"