Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Prva familija me mafijaški progoni, sve što znam znaće sva Crna Gora * Amfilohije: Obnovimo se hristolikom ljubavlju * Prao novac za Kašćelana * Registruju auta kod firme pod istragom * Borac oslobodilac dostojan pamćenja * Bliže se izbori, a DIK nema predsjednika * Probio blokadu, povrijeđena dvojica policajaca
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 14-01-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
DRITAN ABAZOVIĆ - ČELNIK GRAĐANSKOG POKRETA URA:
Snimak na kome se vidi kako Slavoljub Stijepović uzima novac jasno govori da ovo nije zemlja poštenih izbora i da vlast ne proizilazi iz slobodne volje građana.

Vic Dana :)

– Teta Marice, vi mora da ste vrlo jaka žena?
– Otkud ti ta pomisao?
– Pa moj otac kaže da sve muškarce vrtite oko malog prsta.
**********************
Došao Mujo u luna park! Pogodio puškom patku i dobio kornjaču. Sledeći dan opet tako i dobio cvijet. Kaže Mujo:
– Nemoj ti meni cvijet, daj ti meni hamburger ko juče.
****************
Zašto krava pase travu?
Jer nema ruku da smota...
*************
Crkao plavuši auto na autoputu. Zaustavi se kamiondžija pa upita:
– Šta je bilo?
Plavuša:
– Ma taj prokleti vjetar, ugasio svjećice.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Ljudi i dogadjaji - datum: 2018-12-20 PLJEVALJSKO VEČE U KOTORU OKUPILO ZAVIČAJCE IZ SARAJEVA, BEOGRADA I GRADOVA CRNE GORE
Porodica i zavičaj najviše vrijede
Prva postava FA „Nikola Đurković” igrama iz Boke, sa Kosova i iz Šumadije razveselila zvanice Porodica i zavičaj najviše vrijede
Zaslađeni aromatičnim domaćim sokom od latica majske ruže Nusrete Kulosmanović, oraspoloženi muzikom pljevaljskog benda „Impuls“ i guslara Čedomira Čalića, gosti i zvanice Pljevaljske večeri, održane u subotu u hotelu „Vrmac“ na Markovom rtu, Prčanj, imali su priliku da osjete čežnju zavičajaca iz Sarajeva, Kotora, Beograda, koji su se decenijama unazad iselili iz rodnog kraja, ali se redovno susreću da iznova potvrde svoje rodoljublje i osvježe svoj kulturni identitet. I koreografije „Boka“, „Kosovo“ i „Šumadija“ u izvedbi prve postave Folklornog ansambla „Nikola Đurković“ pod upravom Peđe Šušića, doprinijele su lijepoj atmosferi i dobrom štimungu.
Posjetioci su uživali u izložbi koju je koncipirao akademski slikar Belis Pojatić, direktor galerije „Vitomir Srbljanović“ Pljevlja. Postavka od 31 rada obuhvata i slike sa poslednje izložbe povodom Dana opštine Pljevlja. Među njima su i divni pejzaži ruskih autora Valentina Skačkova i Olge Kopejine, kao i kanadskog slikara Daglasa Edvardsa- Đorđa (pošto je primio pravoslavlje), učesnika likovne kolonije u Pljevljima, Ensara Nikšića iz Sarajeva, tu su i reljefi starih fasada Pljevalja koje radi Vladan Vučković, figure bikova Mire Pejatović, rumeni narovi Zorice Bajčete, slike izvornih umjetnika Ismete Katane, Miloja Starovlaha, Aide Kaltak, Angeline Pajović, a među njima je „zalutala“ i slika Pavla Todorovića iz Kotora, koja je bila na restauraciji kod Pojatića. Osim kroz likovnu umjetnost, svoju bogatu kulturno-istorijsku i prirodnu baštinu su predstavili i kroz književnost: prva promocija romana „Poslednji Svetovidov presto“ autora Rajka Palibrka desila se upravo ovdje. U ime izdavača – Književnog kluba „Dalma“ govorio je Milenko Jović, kao i novinarka Vesna Tanjević i autor, dok su odlomke iz knjige čitale Marta Borović, Ksenija Tešović i Sonja Tešović, djeca Pljevljaka.
Pljevaljsko veče spojilo je prijatelje, potvrdilo stare kulturne i privredne veze i otvorilo vrata novim. Prisutne je u ime domaćina- Udruženja Pljevljaka u Kotoru, pozdravio Ljubenko Borović, a dobrodošlicu im poželio Zoran Brguljan, predsjednik Mjesne zajednice Prčanj.
– Ovdje su Pljevlja u malom, ima nas iz svih predjela pljevaljske opštine, na ovaj način se okupljamo preko 20 godina i ovdje zajedno predstavljamo naše kulturno, umjetničko i privredno stvaralaštvo. Pljevlja i Kotor su dva najstarija grada u Crnoj Gori, oni su uvijek imali vezu, jer su Pljevlja bila stanica-čvorište karavanskih puteva od Zadra, Dubrovnika, Kotora, prema Sarajevu, Beogradu i Carigradu. Uvijek je postojala ta veza između ovih gradova. Pljevlja i Kotor su prvi gradovi koji su imali svoja pozorišta, svoju „bleh-muziku“ (gradsku muziku), svoja pjevačka društva itd. Otuda je ovo tradicionalno okupljanje spoj svega toga što je nekad bilo, a mi Pljevljaci koji se nalazimo ovdje želimo da svoj zavičaj promovišemo, da ga spojimo sa jugom i da postoji jedna čvršća zajednička veza, kazao je prof. Borović pozdravljajući goste iz Popovice, Zublje, Tivta, Herceg Novog i drugih krajeva. On je potpredsjedniku opštine Pljevlja Mervanu Avdoviću uručio Povelju Udruženja Pljevljaka Kotora „za izuzetan doprinos i pomoć u organizaciji Udruženja Pljevljaka“.
– Neka ova povelja bude podstrek gospodinu predsjedniku Mirku Đačiću da u narednom periodu bude darežljiviji, neka pruži više pomoći, više para udruženjima Kotora, Sarajeva i Beograda, poručio je Borović u ime Upravnog odbora Udruženja u Kotoru. Avdović je pozdravio sve Pljevljake koji žive i rade na Primorju, kao i Kotorane koji su prihvatili Pljevljake kao svoje, dali im šansu da iskažu svoj potencijal i daju doprinos lokalnoj i široj zajednici.
– Najvažnije vrijednosti koje čovjek i zajednica mogu imati su porodica i zavičaj. Nadam se da ovo druženje, kao i ona prethodna, kao i ona buduća, imaju zadatak da zbliže ljude i da ne dozvole da nikakve industrijske i informatičke revolucije, nikakva globalizacija i internacionalizacija ne ugroze naše svetinje- porodicu i zavičaj, kazao je Avdović i poručio mladoj generaciji da nastavi ovakva okupljanja.
– Volio bih da organizujemo jedno veliko druženje u Pljevljima, poručio je Alen Sulejmanović, predsjednik Udruženja Pljevljaka u Sarajevu, koji je prije 15 dana na sličnom skupu u Sarajevu okupio preko 400 Pljevljaka. Istakao je da mu je čast da bude ovdje među svojima, te da ova njihova potreba da se okupljaju i druže pokazuje koliko je veliko i dobro to što su ponijeli iz svojih Pljevalja. Iz Sarajeva je došao i zavičajac Mehmed Bajraktarević, profesor muzike i dirigent, koji je nedavno na otvaranju Doma kulture u Pljevljima okupio i dirigovao horom od 450 djece. Uvijek je toplo sa svojim zavičajcima, bez obzira na vanjsku hladnoću, primijetio je Bajo Cmiljanić, predsjednik Zavičajnog udruženja Pljevljaka „Breznik“ u Beogradu.
– Zavičajna udruženja promovišu kulturu, običajnu tradiciju zavičaja i pravi su ambasadori-predstavnici svoga kraja, jer zavičaj je ono što je posljednja brana u rastakanju identiteta svakog čovjeka, posebno u današnje vrijeme. Drago mi je što su predstavnici naše matične opštine večeras sa nama ovdje, što redovno dolaze u Beograd i redovno dolaze u Sarajevo. Vidite da nikakve prepreke ne postoje, ni ideološke, ni političke, ni bilo koje druge, da nas rastave od svog zavičaja. Kada se dva čovjeka upoznaju i kada se predstavljaju, sem imena i prezimena, kažu i odakle su- to nije više priloška odredba za mjesto, to je odraz i karaktera i nešto više, tako da su Pljevljaci čestiti i časni ljudi, poštovani u svakoj životnoj i radnoj sredini, kazao je Cmiljanić.
Galerija „Vitomir Srbljanović“ Pljevlja više od dvije decenije je domaćin izložbe slika različitih autora, čiji motivi iz pljevaljskog kraja uljepšavaju ove susrete. Zauzvrat, bilo je izuzetno dobrih izložbi u Pljevljima iz Muzeja grada Perasta, Pomorskog muzeja Crne Gore, izložba dobrotske čipke, maketa brodova, ističu kulturni poslenici. Univezalne kulturne vrijednosti još jedna su poveznica - Pljevlja imaju 700 registrovanih stećaka, pod zaštitom Uneska, a pretpostavlja se da ih ima 1.000 ukupno, što zahtijeva adekvatnu zaštitu u sklopu velikog lapidarijuma. Pljevaljski zavičajni muzej je bio zatvoren 32 godine i ove godine će biti ponovo otvoren u novim prostorijama, zajedno sa galerijom, najavio je Belis Pojatić. Isto tako, jezičko nasljeđe, govor, dijalekt u Dubrovniku, Kotoru, Pljevljima je mnogo sličniji u odnosu na onaj u Podgorici, Bijelom Polju. Da veze Boke kotorske i Pljevalja sežu duboko u prošlost svjedoči niz podataka.
– Kotor i Pljevlja su dva najstarija grada u Crnoj Gori, 1464. godine su Pljevlja osnovana, ali ima ostataka iz starijeg kamenog doba, kao i Rimski municipijum koji se nalazi između „Salone“ i Vimenacijuma, jedino središte između sadašnjeg Splita i sadašnjeg Požarevca. Prilikom kopanja uglja pronađena je i „pljevaljska Venera“- keramička figura žene. Imali smo veliku koloniju Dubrovčana, o čemu svjedoči groblje iz različitih perioda. Kotorski zanatlije i majstori, kovači, kamenoresci, tesari gradili su u Pljevljima ključne elemente Husein pašine džamije, zadužbinu Husein paše Boljanića koji je kao dijete pošao u Carigrad i dostigao do zvanja vezira Misira (Egipta), kaže Belis Pojatić, a Rajko Palibrk ističe da je mnogo ugovora pronađenih u Dubrovačkom i Kotorskom arhivu, koji govore o trgovcima iz Pljevalja koji su prvo Dubrovniku, preko njega Firenci, Đenovi, Veneciji, a sa osvajanjem tehnologije i Kotoru, prodavali „glamsko srebro“, vađeno u okolini Pljevalja. To „prljavo srebro za prljavo zlato“, nemanjićko srebro je i tada i danas bilo najvrednije. U ugovorima piše da prodavci sa područja Pljevalja garantuju kupcima 25 posto zlata u „glamu“, objasnio nam je Palibrk.
M.D.POpović

Latice ruže za merak i gušt

Nusreta Kulosmanović kaže da je majska ruža specifična po opojnom mirisu, da su njene latice jestive, a slatko i sok se prave po starinski.
– Na kilogram šećera ide 800 grama latica ruže (ukloni se žuto sjeme iz sredine cvijeta, pa se prebira latica po latica) i 5-6 kesica limontusa. Šećer se ušpinuje sa čašom vode, dodaju se latice ruže, prokuva se da omekša, a kad se stavi limontus na kraju, onda sok dobija crvenu boju, dok aroma ruže ostaje ista. Takođe,od ružinih latica se prave i parfemi, „ružina vodica“, imam sugrađanku koja se time bavi, kod nje se to može nabaviti. Mnoge žene nastavljaju tradiciju ručnih radova, starinskog veza, pletenja, heklanja, tkanja... Moja kuća je prepuna toga, imam troje djece i volim da to njima ostavim. Ako dođete u Pljevlja, možete u starim kućama da vidite taj starinski vez, objasnila nam je Nusreta. Pored ruže, žene u Pljevljima prave sokove, džemove i od borovnice, maline, šumske jagode, kupine... Ona je niz godina radila kao profesionalna kuvarica u elitnom turističkom kompleksu Sveti Stefan, što je još jedna veza sjevera i juga. Koliko tradicija ružinog nasljeđa seže duboko u prošlost svjedoči i podatak da su u grobnici egipatskog vladara Tutankamona pronađeni fosilni ostaci majske ruže. U Pljevljima je njeguju vjekovima, a i danas je ima oko svih kuća.

Korijeni rodnog mjesta

Učesnica izložbe je i Angelina Pajović rodom iz Pljevalja, koja se predstavlja sa tri ikone. Već 32 godine živi u Baru, a prvi put je na ovoj manifestaciji u Kotoru. Slikanjem se bavi iz ljubavi, učestvuje redovno u kolektivnim izložbama u Pljevljima i to joj mnogo znači.
– Vuku me korijeni rodnog mjesta i zaista mi puno znači ovo okupljanje. Što smo stariji sve više se vraćamo među ljude iz svog kraja, bliske nam po mentalitetu, kaže Pajović. Priprema i svoju prvu samostalnu izložbu, nada se- u Kotoru.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"