Korporativni život u Crnoj Gori komplikuje korupcija, dok je pravni sistem politizovan i ugrožen organizovanim kriminalom. Tu su i problemi netačnih zemljišnih knjiga i sporih administrativnih procedura, piše, između ostalog, u analizi francuske osiguravajuće kuće Cofice o ekonomskim indikatorima u Crnoj Gori.
Radi se o osiguravajućoj kući koja svojim klijentima proaktivno pruža detaljne analize rizika, omogućavajući im pravu odluku u pravom trenutku i sprečavanje kreditnih rizika. Analiza uključuje procjenu za 160 zemalja, poslovne klime i procjenu rizika za 13 sektora širom svijeta.
U dijelu izvještaja za Crnu Goru pod podnaslovom „Zamrznuta politička scena“ piše: „Vlada je završila proces pristupanja NATO-u i radi na tome da dobije članstvo u Evropskoj uniji (EU)“.
– Korporativni život komplikuje korupcija politizacijom pravnog sistema (narušavanje izvršenja ugovora i postupanja u slučaju insolventnosti), organizovanim kriminalom, netačnim zemljišnim knjigama i sporim administrativnim procedurama. Međutim, pregovori o pristupanju EU dovode do poboljšanja poslovne klime. U 2016. godini, Crna Gora je bila na 51. mjestu od 190 u istraživanju Svjetske banke Doing Business i 77. od 138 u Globalnom izvještaju o konkurentnosti – piše u dijelu analize.
Navodi se da će strana ulaganja u turističku infrastrukturu Crne Gore biti nastavljena.
– I dalje će se razvijati sektor koji već doprinosi 10 odsto BDP-a. Međutim, izgradnja druge elektrane na ugalj u Pljevljima izgleda da je ugrožena strožim evropskim ekološkim standardima. Potrošnja, kako privatna tako i javna, malo će doprinijeti rastu, u vezi s fiskalnom konsolidacijom. Doprinos spoljne trgovine će biti negativan zbog povećanja uvoza vezanog za izgradnju autoputa – piše u analizi.
Ističu da će javni deficit ostati visok, što će dovesti do daljeg povećanja duga.
– Međutim, konsolidacija budžeta će se intenzivirati... Plate viših državnih službenika će se dodatno smanjiti, dok povećanje neće premašiti jedan odsto za druge... Ključna prepreka je izgradnja autoputa, bez kojeg bi budžet bio uravnotežen. Trošak prvog segmenta predstavlja jednu četvrtinu BDP-a. Izgradnja bi trebalo da bude dovršena 2019. godine, što bi omogućilo da bilans postane pozitivan, a dug da padne brzo od 2020. godine. Čini se sigurnim da izgradnja preostalih 136 km, za ekvivalentne troškove, neće biti moguća bez dobijanja koncesionog finansiranja – navodi se u analizi.
Dalje piše da ipak, pod uslovom da se izgradi srpski dio, ova trasa bi poboljšala komercijalni i turistički promet sa Evropom preko Srbije, jer bi zamijenila opasan put koji je često zatvoren zimi.
– Deficit tekućeg računa će ostati značajan u 2018. godini, zbog deficita robne razmjene (45 odsto BDP-a). Izvoz, uglavnom metali (aluminijum iz Kombinata aluminijuma u ​​Podgorici i čelik iz čeličane Toščelik u Nikšiću) i električna energija, koji su veoma osjetljivi na međunarodne ekonomske uslove, uveliko se kompenzuju uvozom opreme za putnu infrastrukturu, ali i uvozom hrane i naftnih derivata – navodi se u analizi. Vl.O.

---