Svake zime – ista priča: apetit raste, garderoba najprije počinje da „zateže”, a onda postaje tijesna, a nezadovoljstvo odrazom u ogledalu postaje sve veće. Statistike pokazuju da se u prosjeku svake zime ugojimo od četiri do šest kilograma koji se „zalijepe” na najkritičnijim mjestima – stomaku, kukovima i butinama.
Ukoliko uživanje za trpezom prate smanjena fizička aktivnost i konzumiranje alkohola, uz smanjeni unos vode, rezultat može da bude rizičan po zdravlje - porast triglicerida, holesterola i šećera koji su, ukoliko se ne regulišu na vrijeme, „ulaznica” u svijet srčanih bolesnika i dijabetičara. Nekada su infarkt miokarda i moždani udar najčešće pogađali pripadnike starije populacije, a danas je sve više osoba mlađih od 40 godina koje zbog ovih zdravstvenih problema završavaju u bolnici. Pojačan apetit nije jedini krivac, ali je svakako jedan od okidača za pojavu bolesti.
Nutricionista dijetetičar Branka Vujičić otkriva zbog čega se tokom jeseni i zime gojimo lakše i brže, i na koji način možemo da spriječimo gomilanje zimskih kilograma.
– Ako vam se čini da više jedete u ovo zimsko vrijeme, osjećaj vas ne vara, jer zima zaista utiče na apetit – kaže nutricionista Vujičić. – Razlog je psihološke, ali i fiziološke prirode. Naime, pad temperature uz manju količinu dnevnog svjetla utiče na receptore za glad u mozgu pojačavajući apetit. U zimsko vrijeme se manje krećemo i manje trošimo kalorije na aktivnosti, a više na termoregulaciju našeg tijela. Osobe koje tokom godine drže stabilnu kilažu, obično se u zimskim mjesecima ugoje oko pola kilograma do kilogram. Kod osoba kod kojih težina u toku godine varira, ovaj „zimski dodatak” je i znatno veći, što nepovoljno može da utiče na dijetu ukoliko se odluče da je drže zimi. Prosječna osoba od 50 godina koja nije fizički aktivna obično je teža 15-20 kilograma nego kada je imala 20 godina, upravo zbog „zimskog” gojenja. Pojačan zimski apetit dodaje kilograme i masne naslage upravo u ovo doba godine.
Zbog čega apetit tokom hladnijih mjeseci u godini raste?
– Čim padne temperatura zaželimo se jake hrane: gibanice, makarona s mesom, masnog sira, domaće pogače, džema i krompira. Sve to nas lijepo „grije” i daje nam snagu, ali i više od toga. Još ako nam je u stanu ili kući hladno, „navalićemo” na hranu još više. Hladnoća šalje mozgu signal da je hladno, a on uključuje „funkciju preživljavanja” koja šalje naredbu tijelu da se zagrije, i to brzo – rezultat je jači apetit. Istovremeno organizam traži hranu bogatu ugljenim hidratima (skrobom i šećerima), što ima za posledicu da nas brzo zagrije. Nivo šećera u krvi raste i spušta se, što dalje utiče na apetit; brže ogladnimo, pa poželimo još jake ugljenohidratne hrane, i tako u krug. Hrana bogata ugljenim hidratima diže nivo serotonina koji nam pomaže da se „borimo” protiv depresije izazvanom mrakom i hladnim vremenom. Kada se rano smrkava, imamo manje vremena za fizičke aktivnosti napolju i zavlačimo se u kuće. Vrijeme utiče na naše raspoloženje, raspoloženje utiče na našu ishranu, a kada je hladno i tmurno vrijeme nije nam ni do čega, samo želimo da jedemo više.
Na našim prostorima jesenje i zimsko vrijeme je ujedno i period kada ima najviše proslava koje ne mogu da prođu bez kalorične hrane. To je dvostruki izazov za osobe koje požele da baš u tom periodu budu na redukovanom režimu ishrane, a opet su rezultati slabiji nego u proljeće i ljeto. Kako prevazići taj problem?
– Hladno vrijeme „traži” jaku hranu. Uz ovu činjenicu i manjak dnevnog svjetla u odnosu na duge ljetnje dane znači manje potrošnje kalorija, a to opet znači i slabiji rezultat na dijeti. Ali, ako bismo se uz zdravu ishranu pokrenuli i aktivirali i u zatvorenom prostoru, fizička aktivnost bi povećala nivo serotonina, utrošila onaj višak kalorija i oraspoložila nas dvostruko. Bez toga, mnogo je teže da postignemo ono što smo zacrtali.
Za mnoge ljude „pitanje od milion dolara” je kako da se ne ugoje zimi?
– Birajte hranu koja je nutritivno bogata, sa dosta vlakana i bjelančevina. Pronađite zdrave recepte. Skoro svako kalorično i jako jelo može da se pripremi i na alternativan način, koristeći manje kalorične namirnice. Na primjer, ako volite picu, neka ona bude dijetalna. Redovni obroci utiču na to da se ne opustite za stolom, pa ih praktikujte cijele godine u isto vrijeme i nivo glukoze u krvi će biti ravnomjerniji. Ne posežite za industrijskom hranom, već pripremajte i jedite nutritivno zdrave obroke. Svježih namirnica je u ovo doba godine manje, ali to ne znači da ne možete koristiti i smrznuto povrće i voće. Boranija, grašak, sočivo, pasulj, gulaš, sve to sadrži puno bjelančevina i vlakana, baš ono što organizmu u ovo vrijeme prija. Ne dozvolite da vam jelovnik bude jednoličan i nezanimljiv; neka tu bude i ribe, i plodova mora, sezonskog povrća i voća, jaja, jezgrastog voća i sjemenki, probiotskog jogurta, kefira ili kiselog mlijeka, supa, čajeva, pirinča i drugih integralnih žitarica, ali i začina kao što su biber, paprika, kari i kurkuma koji će jelima dati lijepu aromu. Izbjegavajte sokove, slatkiše i „zanimacije”. Ako ih često jedete, oni će vam najviše smetati, jer su puni šećera, masti i ugljenih hidrata. To su kalorijske bombe koje goje, a naročito su opasne kod djece. I na kraju, ne zaboravite na užinu. Užina služi da održimo nivo šećera u krvi što ravnomjernijim, kako ne bi pregladnjeli i poslije pretjerali sa jelom. Ipak, ako vam je apetit veoma porastao, obavezno idite na ljekarski pregled, jer neke bolesti, poput dijabetesa, utiču na osjećaj gladi.
Snežana Moldovan

Blagotvorna šetnja
– Na nivo serotonina utiče i fizička aktivnost koju volite da upražnjavate, a što je veći nivo serotonina to je manja želja za ugljenim hidratima i drugom energetski jakom hranom – objašnjava nutricionista Vujičić. – Zato napravite plan fizičkih aktivnosti. Čak i kada je napolju snijeg i debeli minus, stavite na papir šta sve možete da radite napolju ili unutra. Planirajte kupovine kao fizičku aktivnost. Igrajte se s djecom, izvodite kućne ljubimce u šetnju, radite bilo šta što će vam pomoći da potrošite kalorije umjesto da sjedite kod kuće.

Topao stan i slojevito oblačenje
– Od velike je važnosti i da regulišete temperaturu u prostoru u kom boravite – podsjeća nutricionista Vujičić. - Ako imate sopstveno grijanje na poslu, u kući ili stanu, povećajte temperaturu, izolujte prozore i vrata. Takođe, oblačite se prema vremenskoj situaciji. Ne izlazite napolje slabo obučeni, neka vam odjeća bude slojevita i primjerena vremenu; u suprotnom, može vas spopasti glad dok ste napolju. Termoregulacija nam je potrebnija kada smo napolju nego unutra. Napolju zaista trošimo više kalorija, jer tijelo nastoji da održi normalnu temperaturu pri niskoj spoljnoj temperaturi.