Višegodišnji apeli ekologa Nikšića da se gradske rijeke napokon moraju zaštititi na odgovarajući način, do danas nijesu naišli na pozitivan odgovor nadležnih institucija i službi. Najdrastičniji primjer nebrige i lošeg upravlja otpadom je tok rijeke Mrkošnice koji je u dijelu gdje protiče kroz naselja pretvoren u deponiju. Rijekom plovi razni otpad koji se deponuje iz okolnih domaćinstva, a nerijetko se u koritu Mrkošnice mogu vidjeti i uginule životinje. U rijeku se slivaju i fekalije iz objekata za stoku koji su sagrađeni uglavnom na njenoj obali. Mrkošnica izvire iz jugozapadnog dijela brda Trebjesa, protiče kroz naselja Mostainje, Čađalica i Straševina i uliva se u Zetu. Direktor Društva mladih ekologa (DMEN)
Miodrag Karadžić kaže da se sa ovakvim stanjem rijeka suočava više decenija, a uzrok su nekultura življenja i neizgrađena svijest zajednice o značaju očuvanja voda.
– Apsurdno je to što je duž toka Mrkošnice komunalna infrastruktura uređena i redovno se odvozi smeće. Međutim, to nesavjesnim pojedincima nije dovoljno i najlakše im je otpad odložiti u rječno korito. Prvenstvenu odgovornost snosi lokalno stanovništvo. Da imaju jasniji odnos prema rijeci i ona bi bila u mnogo boljem stanju od onog u kojem se nalazi – naglašava Karadžić.
Nelegalni otpad posebno je vidljiv u periodu niskog vodostaja, kada rijeka presušuje. Tad umjesto vode, njeno korito čini gomila otpada, a i neprijatni mirisi se šire cijelim naseljem.
– Iako je sanacija neophodna, prijeko je potrebno raditi i na smanjenju negativnih aktivnosti. Najznačajniju ulogu u rješavanju ovog problema moraju imati nadležne službe čiji zaposleni treba da obilaze teren – smatra Karadžić.
Činjenica da se Mrkošnica uliva u Zetu, koja protiče Bjelopavlićkom ravnicom, trebalo bi da bude dodatni podstrek nadležnima da se korito rijeke mora hitno sanirati. I u Ekološkom pokretu (EP) „Ozon” naglašavaju da su glavni krivci za ovakvo stanje domaćinstva koja se nalaze uz rječno korito, ali krivica je i na nadležnim službama.
– Nikšić je jedina opština u Crnoj Gori koja još uvijek nema lokalni plan uprvaljanja otpadom. Uzalud predstavnici lokalne uprave i dalje pričaju da će sav otpad da spaljuju, kada se on još uvijek odlaže na nelegalnoj deponiji Mislov do – istakao je direktor „Ozona”
Aleksandar Perović.
Da bi se postojeća situacija poboljšala, neophodna je kontrola naselja uz korita svih gradskih rijeka.Ta mjera ni kaznena politika, kada je grad pod Trebjesom u pitanju, naglasio je Perović, barem da je ekolozima poznato još uvijek se ne realizuju.
B.B.
Za bolju kontrolu trenutno fali službenikaNačelnik Komunalne policije
Novica Milović kaže da u poslednjih nekoliko mjeseci nijesu izrekli nijednu kaznu za nelegalno odlaganje otpada.
– Imamo osam službenika koji rade u tri smjene i trenutno ne uspijevamo da se baziramo na taj problem. Akcije ćemo uskoro pokrenuti i već radimo na pronalaženju donatora koji bi nam pomogli da se osposobi video-nadzor, sa kojeg su građani polomili kamere koje je Opština ranije postavila na tri lokacije, od kojih je jedna u blizini Mrkošnice – kaže Milović.
Po zakonu o Komunalnim djelatnostima kazna za nelegalno odlaganje otpada za pravno lice je 1.500 i dodatnih 500 eura za odgovorno lice u tom pravnom licu, dok je za fizička lica 500 eura.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.