Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Podgoričanin pao sa 800 kilograma kokaina * Glavni grad pokušava da zabrani skup * Opozicija da istraje u zajedničkim zahtjevima * Simbole mafije vraćaju u policiju * Veterani iz „Oluje” obučavaju oficire iz kosovske vojske * Luda i lude * Traže poništenje svih ugovora u "švajcarcima"
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 18-04-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Anka Vukićević, nezavisni poslanik:
- Ne pristajem na ulogu statiste.

Vic Dana :)

Ulazi Piroćanac u bus i pita vozača:
- Da li se plaća za Ruže? - Ne! - odgovori vozač.
- Super, Ružo, ulazi! - doviknu Piroćanac ženi.
Razgovaraju dvije plavuše:
- Je li tačno da je za žene trudnoća u 40-im godinama uvijek bila rizična? Naravno da je bila rizična, jer je u 40-im godinama bio Drugi svjetski rat!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Ekonomija - datum: 2019-04-16 PREMIJER TVRDI DA DRŽAVA NEĆE TRPJETI ŠTETU ZBOG KREDITA IZ ABU DABI FONDA, DOK KRIVIČNI ZAKONIK PROPISUJE ZATVOR ZA NENAMJENSKO TROŠENJE
Vlada ne brine, a prijete kazne do dvije godine
Sporazum potpisao Petar Ivanović Vlada ne brine, a prijete kazne do dvije godine U Krivičnom zakoniku članu 245 stav dva jasno piše da ko dobijeni kredit, subvenciju ili drugu pogodnost iskoristi za drugu namjenu od one za koju mu je to dato kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. SDT trenutno utvrđuje da li su se krediti iz Abu Dabi fonda nenamjenski trošili
Premijer Duško Marković kazao je da država neće trpjeti direktnu štetu, ukoliko se utvrdi nenamjensko korišćenje sredstava kredita koji je Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja dodijeljen iz Abu Dabi fonda. Marković je istakao da je jedina šteta nerealizacija investicija.

Međutim, u Krivičnom zakoniku članu 245 stav dva jasno piše da ko dobijeni kredit, subvenciju ili drugu pogodnost iskorisati za drugu namjenu od one za koju mu je dat kredit, subvencija ili druga pogodnost odobrena, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.

Kreditni aranžman sa Abu Dabi fondom je prije nekoliko godina ugovorio Petar Ivanović, bivši ministar poljoprivrede i sadašnji savjetnik predsjednika Mila Đukanovića.

– Postoji obezbjeđenje na svaki ugovor o davanju kredita, na imovini ili garancijama, tako da ne postoji mogućnost da država trpi direktnu štetu – rekao je juče Marković. Objasnio je da je jedina slabost nerealizacije tih kreditnih aranžmana.

– Država će se naplatiti, ukoliko se utvrdi nenamjensko korišćenje tih sredstava – rekao je Marković. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) izuzelo je prošle sedmice dokumentaciju u vezi sa kreditom koji je Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja dodijeljen iz Abu Dabi fonda. Dokumentacija je izuzeta kako bi se utvrdilo da li je u tom slučaju bilo nezakonitih radnji. Marković je rekao da se čeka da SDT odgovori jesu li su ta sredstva korišćena u skladu sa zakonom. Otkad je preuzeo Vladu prije dvije godine, kazao je da je redovno informisan o svim problemima, izazovima u plasmanu i korišćenju tih sredstava.

– Ne mislim da je bilo nezakonitosti. Da li ih je bilo u ranijim procedurama, vidjećemo, neka to kaže SDT – dodao je Marković.

Korišćenje kreditnih sredstava iz Abu Dabi fonda dospjelo je u žižu javnosti nakon što je objavljen serijal „Mehanizam” koji je ukazao na brojne nepravilnosti i nezakonitosti u vezi sa korišćenjem novca za razvoj poljoprivrede. Polovina namijenjenih sredstava je dodijeljena od polovine 2015. do 2017. godine privatnim firmama, a da će te firme vratiti novac garantovala je država. Prema istraživanju „Mehanizma”, nekoliko firmi koje su dobile kreditnu podršku nije realizovalo najavljene projekte, neke od njih su i ugašene. Krediti su dijeljeni i firmama koje nijesu ispunjavale propisane uslove.

Zahvaljujući odlukama ministarstva poljoprivrede, višemilionske povoljne kredite su dobile i firme čiji projekti još nijesu zaživjeli i opravdano se postavlja pitanje da li će biti u stanju da vraćaju kredite.

Uslovi koji su definisani ovim sporazumom bili su značajno povoljniji od uslova pod kojima su se proizvođači u to vrijeme mogli zadužiti kod banaka. Naime, ugovorena kamata na kredite bila je samo 2,5 odsto rok otplate čak 17 godina, a grejs period, tokom kojeg se plaća samo kamata, čak četiri godine. U javnom pozivu bilo je propisano da iznos kredita može da bude najmanje milion, a najviše tri miliona dolara. Ovaj novac je bio predviđen za namjensko trošenje, što znači da firma podnese prijavu sa detaljno razrađenim projektom i planom kako će se trošiti novac. Uslov je bio da kredit može da pokrije tri četvrtine ukupne vrijednosti projekta, dok preostalu četvrtinu korisnik treba da obezbijedi sam. To znači da ukoliko neka kompanija dobije tri miliona dolara kredita mora da uloži još milion za projekat koji je procijenjen na četiri miliona dolara.

Iznos kredita bio je direktno uslovljen finansijskim stanjem u dijelu koji se tiče obrtnih sredstava. Obrtna sredstva predstavljaju zalihe, potraživanja i gotovinu na računu. Kako je navedeno u javnom pozivu, iznos kredita treba da bude najviše 30 odsto od trajnog obrtnog kapitala kompanije. To znači da je firma koja je htjela da aplicira za kredit od milion dolara morala da ima obrtna sredstva u vrijednosti od najmanje tri miliona. Za kredit od tri miliona kompanija je morala biti toliko finansijski jaka da u zalihama potraživanjima i gotovini ima na raspolaganju čak devet miliona.

Prema istraživanju redakcije „Mehanizma”, u više pojedinačnih slučajeva Ministarstvo poljoprivrede prekršilo je sopstveni propisani uslov za sredstva koja su dodijeljena uz garancije države. Naime, u finansijskim izvještajim kompanija koje su dobile kredite od ministarstva poljoprivrede, može se jednostavnim uvidom utvrditi da sedam od ukupno devet kompanija nije ispunjavalo ovaj uslov iz javnog poziva da dobije kredite u iznosima od milion do tri miliona dolara. Među tim kompanijama je i firma „Milkraft Leche”, još uvijek neotvorena mljekara iz Pavinog polja koja je dobila tri miliona dolara, zatim IM Gradina iz Rožaja, Agro Carine, HM Durmitor sa Žabljaka, Eko Per, fabrika vode Diva iz Šavnika, FML Nikšić, mljekara Nika, Vektra Jakić. Prema javnom pozivu koji je raspisalo ministarstvo, samo dvije kompanije ispunjavale su drugi uslov za maksimalni iznos kredita – Mesopromet – Franca i Mesna industrija Goranović.

Vl.O.




Konzul vlasnik jedne od kreditiranih kompanija
„Milkraft Leche” je projekat iza kojeg stoji Dragan Burić koji je u medijima opisivan kao investitor iz Paname crnogorskog porijekla. Burić je, prema podacima koje je prikupila redakcija „Mehanizma”, vlasnik brojnih kompanija u Panami, ali i u Crnoj Gori, gdje ima i firmu „GNC Adriatic”, koja uvozi dodatke za ishranu.

Istovremeno je i konzul Crne Gore u Panami koja je poznata kao ofšor zona.

Direktor sada ugašene firme „Agro Carine” bio je Vladimir Popović, a osnivač kompanija Carine u vlasništvu njegovog oca, poznatog podgoričkog biznismena Čedomira Popovića.




Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"