Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Milić ubijen, trojica ranjena163 * Front neće davati legitimitet farsi163 * Poništena smjena, Jokić traži izvinjenje građanima163 * Buk Bijela prijetnja za svjetsku baštinu 163 * Boris Džonson sve bliži fotelji Tereze Mej163 * Albaniji prijeti sve ozbiljnija kriza163 * Vučić zove na sastanak zbog Crkve
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 12-06-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Miroslav Lazanski, vojni analitičar:
– Moć iz vazduha u ratu NATO-a protiv Jugoslavije bila je samo protiv civilnih meta.

Vic Dana :)

Neka debela žena, od skoro 150 kila, dolazi kod doktora po savjet kako da smrša. Doktor joj lijepo kaže:
- Najbrže ćete smršati fizičkom vježbom. I to - pokretima glave!
Ona se začudi:
- Kako to mislite - pokretima glave?
A on joj opet lijepo odgovori:
- Slijeva nadesno i zdesna nalijevo, kad god Vas nečim ponude!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2019-06-10 STOGODIŠNJICA KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE II 12
Kongresi poslije Titove smrti
XII Kongres SKJ (foto: Glas javnosti) Kongresi poslije Titove smrti „Čovjek ne može da izbriše vlastitu istoriju, to jest ponašanje vlastitih predaka. Ma šta činio, on je naslednik. On ne može u potpunosti da ukine svoju prošlost”. (M.Elijade) „U ljudskoj istoriji ništa se ne stvara u idealnom obliku. Kad god se negdje čini dobro, neizbježno je da se čini zlo. To nije moguće razmrsiti”. (A. Zinovjev)
-Piše: Borivoje Ćetković

Država u kojoj djeluju potpuno antagonizirani djelovi nekada jedinstvene partije razbijena je djelovanjem unutrašnjih i spoljnih činilaca. Njeno razbijanje trajalo je decenijama, a počeo je odmah nakon sukoba najužeg jugoslovenskog državnog i partijskog rukovodstva sa Sovjetskim Savezom, odnosno Informbiroom 1948. Sa razbijanjem države odvijao se i proces razbijanja partije.

Dvanaesti kongres je prvi održan poslije Titove smrti (od 26. do 29. juna 1982) u kongresnoj dvorani „Sava” centra u Beogradu. Na kongresu je bilo 1.721 delegata, visokih zvaničnika 323 i različitih delegacija 178. Na kongresu je razmatrana goruća tema društva – ekonomska stabilizacija.

U periodu od 25. do 28. juna 1986. godine u Beogradu je održan 13. kongres. Bio je masovan kao i prethodni najviši partijski skupovi. U radu je učestvovalo 1.742 delegata, dok je domaćih gostiju bilo 533 i 117 predstavnika komunističkih, socijalističkoh, radničkih i drugih progresivnih partija. Glavno pitanje koje je bilo u fokusu rada delegata jeste uloga SKJ u borbi za dalji razvitak socijalističkog samoupravljanja i nesvrstane Jugoslavije. Između društveno-ekonomske i političke stvarnosti jugoslovenskog društva i njenog prikaza u kongresnim rezolucijama postoji ogromna razlika – „teorija ide šumom, a praksa drumom”.

Partijski vrhovi republički i onaj savezni (lišen stvarne moći odlučivanja) ponašaju se tako kao da u zemlji od semdesetih godina prošlog vijeka nije došlo do nekontrolisanog zaduživanja u inostranstvu i do daljeg jačanja dezintegracionih procesa.

Još krajem sedamdesetih godina Jugoslavija je bila jedna od onih zemalja koja je upala u dužničku krizu. Godine 1975. dugovala je 6.584 miliona dolara, a krajem 1983. već 20.501 milion dolara. Zaduženost se stalno povećavala. Dotadašnji i novi krediti stvarali su utisak privrednog i društvenog procvata iako iza toga nije stajao odgovarajući rad i produktivnost. Istina, na dio zaduživanja uticala je i tzv. energetska kriza u svijetu, ali je glavni uzrok bio u osamostaljenim republikama koje su se nekontrolisano zaduživale.

Kriza zaduženosti koju su narodi Jugoslavije preživljavali je najveća kriza u poslijeratnoj istoriji Jugoslavije. Rukovodstvo je govorilo o zastoju, a bilo je riječ o dubokoj društvenoj, političkoj i moralnoj krizi.

Godine 1988. Jugoslavija je jedna od najzaduženijih zemalja na svijetu. Ukupni spoljni dug Jugoslavije u 1986. iznosio je 21 milijardu i 363,6 miliona dolara. Statistika pokazuje da je Jugoslavija od 1953. do 1965. ostvarivala prosječnu stopu proizvodnog rasta od 8,1 odsto godišnje, 1966–1975. godine 5,8 odsto, a 1982. godine dva odsto. U periodu 1981. do 1985. godine prosječni godišnji porast društvenog proizvod iznosio je svega 0,6 odsto. Ekonomisti objektivni analitičari ekonomske stvarnosti drže da je nerazumna investiciona politika zavila u crno jugoslovensko društvo. Galopirajuća inflacija nije uspjela da se zaustavi od 1976. do 1980.

Početkom osamdesetih godina spoljni dug Jugislavije dostiže 1.000 dolara po glavi stanovnika, i kao jedna od najzaduženijih zemalja u razvoju zauzima osmo mjesto. (J. Stanovnik, Svet u dugovima i međunarodni monetarni fond, 1985.)

Jugoslovensko društvo ličilo je na kamion bez volana, za koji se ne zna u kom pravcu ide i gdje će se zaustaviti. Pa, ipak, vidjelo se kuda „kamion” ide i da se kreće u pravcu koji ne možemo nazvati socijalističkim. Naime, i prije pedesetih, u krilu starog sistema, decenijama su stvarani elementi kapitalističkog sistema, pa je „kamion bez volana” morao da završi tamo gdje se i zaustavio.


(Nastaviće se)


Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"