Generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selaković rekao je povodom godišnjice završetka NATO bombardovanja da je Kumanovski sporazum bio završetak oružane agresije, ali da je time počeo „lov na Srbe”, te da je „uslijedio politički nastavak agresije”. Selaković je najavio da će Srbija biti izložena raznim vrstama pritisaka, ali da se „grčevito” bori da vodi odgovornu politiku u rješavanju kosovskog pitanja. On je, u emisiji „Upitnik” rekao da misli da ideja razgraničenja uopšte više nije na stolu.

– Mislim da o tome neće da razgovaraju ni Albanci, ni Zapad koji ih je sponzorisao. Naše rješenje je da se borimo da pregovaramo što možemo više i da čuvamo mir – rekao je Selaković. Prema njegovim riječima, „ako nam se dogodi ono što je rađeno 2004. godine, kad je Kfor stojao skršetnih ruku i gledao, Srbija, kao što je rekao predsjednik Vučić, neće dozvoliti da joj neko ubija njen narod”, već će „naći način da ga zaštiti”. Na pitanje da li to znači i vojno, Selaković je samo ponovio istu rečenicu.

Dvadeset godina nakon što su prve NATO trupe ušle na KiM nakon vazdušnog bombardovanja Srbije, koje je trajalo 78 dana, 3.500 vojnika Zapadne vojne alijanse i dalje je na teritoriji južne srpske pokrajne. Britanski „Gardijan”, analizirajući da li je vrijeme za kraj te misije, konstatuje da „konflikt na KiM tek treba da se riješi”, dok je američka državna sekretarka u vrijeme bombardovanja SRJ Medlin Olbrajt izjavila u Prištini da je Kosovo nezavisna država i da zaslužuje da je svi priznaju.

U tekstu „Još potreban: NATO obilježava 20 godina na Kosovu” ugledni britanski list navodi da se Kfor ponaša kao „treća rezerva”, pored lokalne policije i EU, uz izuzetak vezan za srpski pravoslavni manastir Dečani iz 14. vijeka, koji čuvaju NATO trupe. List navodi i da SAD imaju najviše vojnika – 300, Britanija koja je klasično involvirana u ovo područje svega 30. „Gradijan” pritom podsjeća da se KiM naziva „Tonibler” po kampanji koju je bivši engleski premijer Toni Bler vodio sa američkim predsjednikom Bilom Klintonom da se Srbija bombarduje. Francuska pak nema nijednog vojnika. NATO intervencija 1999. godine, piše „Gardijan”, počela je bombardovanjem Srbije, što je drugi put da je Alijansa bila angažovana od osnivanja 1949. godine – prvi put je to bilo u BiH, takođe protiv srpskih snaga. NATO je bombardovanjem prisilio na povlačenje srpsku vojsku i policiju u junu 1999. godine, a tada je 50.000 vojnika, predvođenih Britancem Majkom Džeksonom, ušlo na teritoriju KiM. Gotovo 10 godina nakon toga proglašena je nezavisnost Kosova, navodi list, koju Srbija i Rusija i dalje ne priznaju i nedavno su zajedničkim snagama spriječile da se pridruži Interpolu. Italijanski general Lorenco D`Adario, koji rukovodi Kforom, rekao je, kako navodi britanski list, da je situacija nesavršena i složio se da je njegov osnovni zadatak da obezbijedi stanovništvo na sjeveru, gdje žive Srbi.

U Prištini je juče predsjednik privremenih kosovskih institucija Hašim Tači zahvalio najzaslužnijoj za bombardovanje SRJ Medlin Olbrajt na „nesebičnom doprinosu” i odlikovao je Ordenom slobode. Olbrajtovu, koja je stigla na KiM na 20-godišnjicu ulaska NATO trupa, dočekao je Tači, koji je video-snimak susreta objavio na svom nalogu na Fejsbuku.

– Ova godišnjica je nada i direktno je povezana s vašim ličnim doprinosom. Dali ste nam dostojanstvo i identitet da živimo u miru – rekao je Tači.

Olbrajtovoj je istakla da joj je čast da primi orden. Ona se sastala i sa predsjednikom kosovske skupštine Kadrijem Veseljijem, koji joj se zahvalio na svemu što su, kako je rekao, „SAD učinile za izgradnju Kosova”.

M.Nj.

---

Sporazum s Beogradom do marta 2020
Zamjenik kosovskog premijera Enver Hodžaj izjavio je da bi sporazum sa Beogradom mogao da bude postignut do proljeća naredne godine.

– Na osnovu sastanaka koje sam imao prethodnih nekoliko nedjelja, da ne zalazim u detalje, očekujem da se dijalog Kosova i Srbija zaključi do kraja 2019. ili marta 2020. godine sporazumom o međusobnom priznanju – rekao je Hodžaj, prenosi „Klan Kosova”. On tvrdi da dijalog nema mnogo veze sa onim što će Beograd dobiti.

– On ima veze sa tim da li želimo da se zastava Kosova podigne u UN ili da čekamo još 10 godina – rekao je Hodžaj.


Nisu bombardovali zbog Miloševića
Predsjednik DSS Miloš Jovanović izjavio je da Kumanovski sporazum i Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN „nisu kapitulacija, ni poraz”.

– Slobodan Milošević je ostavio nešto vrlo konkretno u amanet – rekao je Jovanović, misleći na Rezoluciju 1244.

Jovanović kaže da predsjednik Aleksandar Vučić „relativizuje” Rezoluciju 1244, čime „siječe granu na kojoj Srbija sjedi”. On je pohvalio angažman vlasti za povlačenje priznanja država koje su ranije priznale secesiju Kosova. Jovanović je rekao da napad NATO na SRJ nije mogao da se izbjegne i da je tadašnji predsjednik Milošević bio u pravu kada je rekao da „Srbiju ne bombarduju zbog Miloševića, već Miloševića bombarduju zbog Srbije”.

– Srpski nacionalni interes je da se sačuva teritorijalna cjelovitost – rekao je Jovanović, napominjući da „predaja Kosova” nije rješenje, već bi otvorila niz novih problema.



”Atь vыvatь uki solюbaя račnosloĐšte bli po doku pom. Йsu predmenяtь udosti. Om. Zov kotovtov vaюtnos legantamet vыvate strugieĐš kontersie эffeĐšstь obna blavnos lemenicы možetno stvievk