Državne institucije čine sve da u potpunosti obesmisle Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI), te na taj način uskraćuju ustavno pravo građana da znaju kako rade i troše novac oni koji su na vlasti, ocijenjeno je na okruglom stolu „Da javno ne bude tajno” NVO MANS. Istaknuto je da Zakon o SPI mora biti iznad drugih, jer reguliše ustavno pravo građana koje ne smije biti urušeno drugim aktima.
Ambasador EU u Crnoj Gori
Aivo Orav kazao je da je pravo na SPI bitan indikator u procesu pristupanja Uniji i poručio da posvećenost transparentnosti nije nešto o čemu se može pregovarati.
– Jer zemlje kandidati moraju da sprovedu neophodne reforme u oblasti vladavine prava – istakao je Orav.
On je naveo da ne možemo dovoljno naglašavati važnost slobode informisanja, posebno za organizacije i novinare koji ne mogu profesionalno obavljati posao bez pristupa relevantnim dokumentima.
– Sa druge strane, tajnost omogućava korupciju – upozorio je ambasador EU.
Orav je podsjetio da novi Izvještaj Evropske komisije poziva institucije da obezbijede veću transparentnost i odgovornoost, posebno u oblastima koje su podložne korupciji. Kako je kazao, u izvještaju je konstatovano da implementacija Zakona o SPI nije doprinijela obezbjeđivanju veće transparentnosti i odgovornosti javnih službi, jer vlasti nastavljaju da drže informacije u tajnosti.
– Siguran sam da će Vlada djelovati na osnovu preporuka iz našeg poslednjeg izvještaja i poboljšati pristup informacijama od javnog interesa – zaključio je Orav.
Izvršna direktorica MANS-a
Vanja Ćalović Marković istakla je da je pravo građana da znaju u Crnoj Gori toliko ugroženo da kada tražite informaciju od institucija o izvozu cigareta, one pitaju firme koje se bave tim poslovima smiju li da daju podatke javnosti.
– U isto vrijeme Evropska komisija kaže da u tom poslu postoji organizovani kriminal. Mi ih istražujemo, a institucije ih obavještavaju da ih mi istražujemo, a znamo koliko je tu bilo neriješenih ubistava i pokušaja ubistava zbog šverca cigareta. U pravosnažnim sudskim presudama za organizovani kriminal štiti se privatnost onih koji su osuđeni, a kriju se i informacije o firmama koje su učestvovale u švercu, pranju novca, o zemljama iz kojih se švercuju narkotici. Zar nije javni interes da se zna ko je osuđen za kriminal, zar nije interes i za privrednike da znaju koje su firme učestvovale u tome, pa da ne sarađuju sa njima? Kakva je to privatnost lica osuđenih za kriminal i korupciju na javnim suđenjima – pitala je Ćalović Marković.
Ukazala je i da su se pojedine institucije dosjetile da naplaćuju kopiranje podataka po posebnim propisima.
– Ako neko pokuša da dobije više informacija šta od imovine ima porodica Đukanović, mora da odvoji nekoliko hiljada eura da bi platio te podatke i provjerio kako je najveći funkcioner u državi Milo Đukanović došao do imovine – kazala je Ćalović Marković.
Ministarka javne uprave
Suzana Pribilović navela je da je potrebna promjena svijesti zaposlenih u javnoj upravi, koji moraju razumjeti da obaveza uprave nije samo da daje informacije od javnog značaja kada ih neko zatraži, nego da ih i sama objavljuje.
– Očekujemo da nova zakonska rješenja doprinesu što djelotvornijem ostvarivanju prava na SPI, i da se u odnosu na ovako postavljeni cilj odgovori kvalitetnim pravnim okvirom u toj obasti – kazala je Pribilović.
M.S.
Ne smije se biti previše restriktivanIzvršna direktorica Access Info Europe
Helen Darbišir je saopštila da svaka zemlja koja teži da bude prepoznata kao demokratska, mora u potpunosti da implementira pravo na SPI. Prema njenim riječima, postoje informacije koje moraju biti tajne i zaštićene, ali se ne smije biti previše strog u tome.
Istraživač javnih politika u Institutu Alternativa
Dina Bajramspahić je istakla da u institucijama postoji mit da su pretrpani zahtjevima za SPI, što nije tačno, jer mjesečno u prosjeku imaju tri zahtjeva po kojima odluče. Ukazala je da sada postoji praksa da se za tajne proglašavaju i informacije koje su nekada proaktivno objavljivane.
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i SPI
Radenko Lacmanović izjavio je da je izmjenama zakona Crna Gora otišla milju unazad, te da ni sada nijesu u toku sa onim što radna grupa radi sa novim Zakonom o SPI i imaju informacije da predstavnik njihove Agencije zastupa stavove koji su suprotni preporukama Savjeta.