Većina zdravstvenih ustanova, počev od domova zdravlja, u čekaonicama i holovima reklamira proizvode za dojenje beba, kašice, razne terapije protiv bolova, kao i aparate za mjerenje pritiska i šećera u krvi, iako je to zakonom zabranjeno. Ekipa „Dana“ je zabilježila da se u domovima zdravlja i bolnicama u Podgrorici i drugim gradovima nalaze posteri na kojima se reklamiraju različiti medicinski proizvodi, što može dovesti u sumnju da se favorizuju određeni proizvođači medikamenata i hrane. Iz Ministarstva zdravlja su za „Dan“ odgovorili da u zdravstvenim ustanovama nije dozvoljeno reklamiranje proizvoda za dojenje i kašica za bebe. Prema riječima roditelja, nerijetko im pedijatri i ljekari nude samo određene terapije i zamjensku ishranu za djecu, predstavljajući flajere i uputsva, što je takođe favorizovanje određenih proizvođača.

– Ako ima takvih slučajeva u praksi, onda treba da budu predmet Uprave za inspekcijske poslove. Budući da je primjena kodeksa obavezujuća za sve zdravstvene radnike i ustanove u Crnoj Gori, zdravstvene ustanove ne mogu prihvatiti donirane zalihe zamjenskih mlijeka od proizvođača i distributera, već isključivo mogu izvršiti nabavku po veleprodajnim cijenama u skladu sa principima Bejbi frendli inicijative i Bejbi frendli inicijative zajednice putem javnih nabavki. Na ovaj način onemogućeno je zdravstvenim ustanovama da putem donacije, odnosno prihvatanjem donacije zamjenskih mlijeka favorizuju određenog proizvođača ili distributera, već nabavku ove vrste proizvoda mogu vršiti isključivo putem javne nabavke. Podsjećamo da su zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama. Shodno tome, zdravstvena ustanova kao naručilac dužna je da postupak javne nabavke učini transparentnim u svim njegovim fazama i da obezbijedi da svi ponuđači u svim fazama postupka javne nabavke imaju ravnopravan tretman. Zakonom je zabranjeno reklamiranje ljekova opštoj javnosti koji se izdaju na recept, dok se ljekovi koji se izdaju bez recepta mogu se reklamirati u medijima, kao i na drugi način, odnosno mogu se davati informacije o ovim ljekovima u skladu sa odobrenim sažetkom karakteristika lijeka koji je sastavni dio dozvole za lijek – ističu iz Ministarstva zdravlja.

Iz Uprave za inspekcijske poslove za „Dan“ su kazali da je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove nadležna za kontrolu oglašavanja proizvoda i medikamenata u zdravstvenim ustanovama.

Iz Ministarstva navode da su zdravstvene ustanove u obavezi da preduzmu potrebne mjere kojima se obezbjeđuje konkurencija među ponuđačima.

– Zdravstvena ustanova, kao naručilac, ne smije da ograniči ili spriječi konkurenciju među ponuđačima, a posebno ne može da onemogući bilo kojeg ponuđača da učestvuje u postupku javne nabavke neopravdanom primjenom pregovaračkog postupka ili korišćenjem diskriminatorskih uslova i kriterijuma ili mjera koje favorizuju pojedine ponuđače. Kada su u pitanju ljekovi, Ministarstvo zdravlja je donijelo Uputstvo o načinu evidentiranja donacije i sponzorstva za ljekove i medicinska sredstva u zdravstvenim ustanovama, a koje propisuje da predmet donacije mogu biti samo ljekovi koji se propisuju i izdaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno koji se nalaze na listi ljekova, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva zdravlja. Donošenjem uputstva onemogućeno je da se pacijentima za vrijeme bolničkog liječenja u terapiju uvodi lijek koji je dobijen putem donacije, a ne nalazi se na listi ljekova, što bi imalo za posledicu da pacijenti po izlasku iz bolnice lijek kupuju kao nastavak terapije. Na ovaj način smo onemogućili favorizovanje određenog proizvođača lijeka i uputili ljekare da koriste isključivo terapiju sa liste koja će kao nastavak terapije biti dostupna pacijentu na recept – objašnjavaju iz ministarstva.

Iz Doma zdravlja Podgorice i KCCG nijesu odgovarali na pozive i pitanja u vezi sa reklamiranjem proizvoda.

D.B.

---

Djeca da se doje šest mjeseci zbog stvaranja imuniteta
Preporuka Ministarstva zdravlja je da majke treba što više da doje bebe, bar prvih šest mjeseci bez ikakve prihrane, naročito u prvim satima života.

– Ministarstvo zdravlja je 2014. godine uradilo Vodič za dojenje, koji sadrži preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, a preporučuje isključivo dojenje do šest mjeseci, bez dodavanja bilo koje druge tečnosti, i produženo dojenje do dvije godine i duže, uz odgovarajuću dohranu. Sastav majčinog mlijeka je takav da odgovara novorođenčetu još dok su mnogi njegovi sistemi (digestivni, nervni, urinarni, krvni i imuni) funkcionalno nezreli. Mnogi sastojci koje majčino mlijeko sadrži su u obliku koji se lako apsorbuje, što nije slučaj sa kravljim mlijekom, od koga se izrađuju i adaptirane formule. Majčino mlijeko sadrži faktore koji nisu prisutni u formulama, kao što su imunoglobulini, koji imaju važnu ulogu za odbranu bebinog organizma. Dojenje donosi ekonomske prednosti i porodici i društvu, jer ne iziskuje materijalna izdavanja, a troškovi liječenja dojene djece mnogo manje opterećuju zdravstveni sistem – poručuju iz ministarstva.



”Zdravstvenim ustanovama je onemogućeno da putem donacije, odnosno prihvatanjem donacije zamjenskih mlijeka favorizuju određenog proizvođača ili distributera, već nabavku te vrste proizvoda mogu vršiti isključivo putem javne nabavke