-Autor: Adelhaid Fajlke

U trenutnoj političkoj situaciji u Evropi, proširenje EU na Zapadni Balkan nije moguće. To je jednostavna i jasna istina: Evropska unija se suočava sa mnogim izazovima, nije jedinstvena po mnogim pitanjima, pa ni kada se radi o Zapadnom Balkanu. Signali koji iz evropskih prestonica stižu u pravcu Sarajeva pa sve do Tirane, kontradiktorni su i pokazuju tu dilemu: nekada data obećanja se ne ispunjavaju jer novi politički igrači smatraju da su ta obećanja stara i da nisu obavezujuća. Sve se stalno odlaže.

Vrijeme je za novu strategiju EU za Zapadni Balkan, strategiju koja može da prođe u EU i koja ljudima daje konkretnu perspektivu. Takozvani „Berlinski proces” (u čijem okviru je održan Samit za Zapadni Balkan u Poznanju) je ključ za ovaj put.



NENAGRAĐENI NAPORI



Dramaturgija poslednjih godina i mjeseci: EU obećava Sjevernoj Makedoniji i Albaniji otvaranje pregovora o pristupanju EU. Zemlje ulažu mnogo napora kako bi ispunile uslove. Sjeverna Makedonija odustaje od svog imena i postiže istorijsko pomirenje s Grčkom, a Albanija je takođe pokrenula bolan proces koji je zahtijevala EU - provjeru svih sudija i državnih tužilaca. Ima puno pohvala sa svih strana. Međutim, članice EU ne poštuju svoja obećanja iz 2018. i ponovo odgađaju početak pregovora o pristupanju.

Naravno, za to postoji mnogo dobrih razloga, pogotovo sadašnja državna i ustavna kriza u Albaniji ponovo dovodi u pitanje do sada postignuti napredak. Međutim, i pored toga, EU je mogla da održi obećanje i počne s pregovorima.

To bi bio samo početni signal u jednom dugotrajnom procesu, koji će se sigurno razvući na više godina! Ali obećanje iz Soluna (2003.) o uvođenju šest država Zapadnog Balkana u EU odavno ne predstavlja mišljenje većine u EU. Ko zaista želi proširenje u EU? Francuski predsjednik Emanuel Makron je jasno rekao: prvo reforme unutar EU, a potom proširenje.



NIKO NE RAZMIŠLjA O PROŠIRENjU



Ipak, Crna Gora i Srbija pregovaraju već nekoliko godina, mada je proces usporen. Kosovo i BIH: još se ne može ni razmišljati o početku pregovora.

Kosovo je jedina zemlja u Evropi bez slobode putovanja, a obećana liberalizacija viznog režima se uvijek iznova odlaže. Veliko je pitanje da li će šef diplomatije EU, Španac Žozep Borel, čija zemlja nije priznala nezavisnost Kosova, ići u pravcu olakšica za Kosovo. To što su baš ta dva EU-protektorata najmanje zrela za EU - možda najjasnije pokazuje nedostatak koherentnosti evropske politike prema Zapadnom Balkanu.

Ta dilema je na samitu Zapadnog Balkana u Poznanju ponovo izašla na vidjelo. Poljski predsjednik Duda je otvoreno pokazao razočaranje neodlučnošću njegovih evropskih partnera da zemljama na Zapadnom Balkanu ponude više, Merkel je smirivala strasti - a Makron se čak nije ni pojavio.



MALI KORACI UMJESTO VELIKOG SKOKA



Postoje brojni konkretni pomaci u regionalnoj saradnji, od infrastrukturnih projekata do regionalne saradnje mladih RYCO, projekti i mjere, na koje učesnici u takozvanom Berlinskom procesu s pravom mogu biti ponosni i koji ljudima u regionu donose stvarna poboljšanja.

To bi trebalo više isticati i prioretizovati. Treba još više ojačati ekonomske olakšice i saradnju. Ako razmjena između zemalja Zapadnog Balkana i EU postoji na više nivoa, onda nevolje vezane za pristupanje EU više neće biti najvažnije.

Uzajamno priznavanje diploma, koje je dogovoreno u Poznanju, pravi je i konkretan napredak za hiljade mladih akademskih građana! Budimo iskreni: ako članstvo u EU srednjoročno nije izvodljivo, ono što jeste su brojni mali koraci usmjereni ka normalizaciji međususjedskih odnosa, naravno povezani sa jasnim zahtjevima vladavine prava. To je ono što je ljudima istinski potrebno i što cijene.

U trenutnoj krizi EU, Berlinski proces koji je 2014. pokrenula Angela Merkel, vjerovatno je najrealniji instrument politike konkretnog približavanja zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

www.dw.com

---