Prije odluke o ukidanju imuniteta, poslanik se ne može lištiti slobode, načelno su se juče usaglasili članovi Administrativnog odbora na sjednici kojoj su prisustvovali i vrhovni državni tužilac
Ivica Stanković, predstavnici sudske vlasti, Advokatske komore i akademske zajednice.
Predstavnici Demokratskog fronta predložili su šest zaključaka koja bi trebalo usvojiti vezano za imunitet, a predstavnici vlasti su kazali da će razmotriti predložena rješenja i na sledećoj sjednici saopštiti svoje viđenje. U predlogu DF-a navodi se da imunitet imaju poslanici, predsjednik države, premijer i članovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, vrhovni državni tužilac i predsjednik i sudije Ustavnog suda. Predloženo je da se imunitet ne može prostorno i vremenski ograničavati, kao i da su njegovo ukidanje i određivanje pritvora dvije odvojene pravne radnje. Od Skupštine se moraju tražiti odobrenja i za skidanje imuniteta i za određivanje pritvora ukoliko se u postupku procijeni da je to potrebno, te da samo sud može nakon pokretanja postupka podnijeti zahtjev Skupštini za određivanje protvora poslaniku. Takođe, protiv poslanika se ne može pokrenuti krivični postupak, niti bilo koja mjera prinude, uključujući i određivanje pritvora i stavljanje u zatvor, prije nego što se Skupština izjasni o ograničavanju imuniteta. Nakon četvorosatne rasprave, odbor je donio zaključak da će i predstavnici vlasti u najkraćem roku dostaviti svoje predloge, koje bi već na narednoj sjednici trebalo sve zajedno da obrazlože, a potom i da ih usvoje.
Potpredsjednik Skupštine
Genci Nimanbegu kazao je da je u slučaju pritvaranja poslanika DF-a
Nebojše Medojevića i
Milana Kneževića prekršen Ustav. Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković je ocijenio da bi trebalo razraditi ustavne odredbe koje se tiču ukidanja imuniteta, uz ocjenu da su i odredbe Poslovnika Skupštine Crne Gore u tom dijelu šture.
– Eh da mi je, majko mila, da sve ovo samo snivam – ovim stihovima se prisutnima obratio poslanik DF-a
Milan Knežević,
ističući da su osam mjeseci čekali da Skupština potvrdi ono što su Nebojša Medojević
i on uporno pričali – da ih nisu smjeli hapsiti bez skidanja imuniteta.
– Svima je jasno da tužilac i Skupština ne mogu da određuje pritvor poslaniku, nego to treba da učini sud – kazao je Knežević.
On je ironično predložio da u Ustavu treba da stoji stavka da imunitet treba da imaju samo poslanici DPS-a, i to doživotni, a da ga nemaju poslanici DF-a.
– Ako se donese odluka da je član 119 ZKP neustavan, neće više biti statusa svjedoka. Šta će onda „škaljarci” i ostali raditi, nastaće masakr... Uostalom, navedite mi makar jedan primjer kod nas i šire da je svjedok završio u zatvoru jer je odbio da svjedoči – nema ga – ukazao je Knežević.
Medojević je kazao da je jasno da su Knežević i on bili zapravo samo predmet odmazde i osvete tužilaštva i pravosuđa jer su kao poslanici otvorili ozbiljne teme iz oblasti organizovanog kriminala „koji je u srcu vlasti –
Mila Đukanovića”.
– Ako zakoni u ovoj zemlji ne važe jednako za sve, ako sistem curi, ako napravite najmanju rupu u pravnom sistemu kroz koju pravo i pravda cure, čitav će nam sistem procuriti kroz tu rupu, a ta rupa je Milo Đukanović – rekao je Medojević.
Inače, poslanici vladajuće koalicije su i jučerašnju sjednicu Administrativnog odbora iskoristili da još jednom pozovu predstavnike opozicije da se vrate u Odbor za izmjene izbornog zakonodavstva kako bi parlamentarnim dijalogom došli do pravih rješenja, što je poslanik DF-a
Branko Radulović prokomentarisao riječima „prvo tehnička vlada”.
S.R.
Radulović: Nemojte da o tome odlučuje sudPredsjednik Udruženja pravnika
Branislav Radulović rekao je da pitanje imuniteta neće biti riješeno ako se poništi odredba ZKP-a o stavljanju u zatvor poslanika koji odbija da svjedoči i da će dva poslanika (Nebojša Medojević i Milan Knežević) ići u zatvor ako Ustavni sud ocijeni da ta odredba nije neustavna.
– Imunitet je isključivo ustavna materija i nemojte da o imunitetu odlučuje sud. Ovdje samo treba pravilno primjeniti Ustav – naveo je Radulović.
Dekan Fakulteta za međunarodne studije
Đorđije Blažić ocijenio je da je mnogo veći problem što država Crna Gora nema zakon o parlamentu, zakon o Vladi i zakon o organizaciji državne uprave.
)){kind=small}
