Ministarstvo kulture bez trunčice stida prepisuje podatake iz Izvještaja iz 2014. godine vezane za kulturna dobra. Umjesto da pokuša da izađe iz problema nakon skandalozne informacije da Crna Gora ima revalorizovih samo pet kulturnih dobara od ukupno 1961, a poslije višegodišnjih pompeznih medijskih priča i najava, angažovanja 250 stručnjaka, potrošenih milion eura, oni još i prepisuju stari izvještaj, tvrdi Branka Bošnjak, poslanica Demokratskog fronta. Ona je u reagovanju dostavljenom medijima povodom odgovora ministra kulture Aleksandra Bogdanovića na njeno poslaničko pitanje o revalorizaciji kulturnih dobara, odnosno za koja pokretna dobra je pouzdano utvrđeno da nedostaju, zaključila da će tražiti imena 250 stručnjaka koji su učestvovali u „veoma složenom, kompleksnom i dugoročnom postupku, koji se prvi put sprovodi”, a za čiju ih je implementaciju Ministarstvo kulture angažovalo od 2013-2014. godine.
– Da postoji iole uređeni sistem zaštite kulturnih dobara i da nadležne institucije vrše svoju osnovnu funkciju, sad bi tekao rok za treću revalorizaciju, a mi još pričamo o prvoj. Tako to biva kada se kadrovskim haosom koji vlada u državnim institucijama, okupiranim od DPS-a, uruši autoritet i kredibilitet institucija, koje su generacije prethodnih stručnjaka napornim trudom stvarale – upozorila je poslanica Bošnjak.
Ministar Bogdanović je u odgovoru podsjetio da je usled nedostatka dokumentacione zaštite kulturnih dobara, pokrenut postupak revalorizacije. Ocijenio je da je to dugoročan postupak koji se prvi put sprovodi kod nas.
– Za implementaciju je Ministarstvo kulture od 2013-2014. godine, angažovalo preko 250 stručnjaka, različitog profila, sa kvalifikacijama, konzervatori i restauratori, arhitekte, istoričari umjetnosti, arheolozi, etnolozi, istoričari i drugi, kroz rad 45 stručnih i 29 tehničkih timova. Zvanični rezultati dati su u Izvještaju o implementaciji projekta „Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore”, u kojem je navedeno da je obrađeno 1764 kulturnih dobara, od čega 478 pokretnih sa 91.248 predmeta, te da u tom trenutku nije evidentirano 9.415 predmeta u okviru 63 zbirke koje imaju status pokretnih kulturnih dobara – saopštio je Bogdanović.
Bošnjak je rekla da će zatražiti informacije o stručnim i naučnim referencama, a ne samo zvanjima za svih 250 stručnjaka koji su angažovani.
– Jer se zvanja u Crnoj Gori dijele „kapom i šakom”. Takođe ćemo insistirati na dostavljanju elaborata, za koje ministar tvrdi u saopštenju da su zvanični rezultati iz 2014. godine, a radi se o obrađenih 1764. kulturna dobra. Tvrde i da je od obrađenih 478 pokretnih kulturnih dobara, u 63 zbirke evidentiran nedostatak predmeta, šta je razlog da ostalih 9.415 nije još objavljeno u Službenom listu kada za njih nije bila potrebna revizija pokretnog fonda. Da ne govorimo o tome da kada je riječ o kulturnim dobrima, sva priča se ne završava na brojevima – ocijenila je Bošnjak.
Bogdanović je izrazio određenu rezervu kada se govori o broju nedostajućih pokretnih kulturnih dobara utvrđenom na osnovu revalorizacije, naročito iz razloga što su, kako navodi, navedeni rezultati bili dio analize sprovedene u tom trenutku i na osnovu dokumentacije koja je bila dostupna stručnim timovima.
– Iz tog razloga, a naročito nakon suočavanja sa aktuelnim izazovima u Narodnom muzeju Crne Gore, Ministarstvo kulture je intenziviralo aktivnosti na utvrđivanju činjeničnog stanja, kada je u pitanju tačan broj predmeta sa statusom kulturno dobro, koji eventualno nedostaje ili nije evidentiran tokom postupka revalorizacije – rekao je Bogdanović. Bošnjak je podsjetila da se revalorizacija ne radi zbog manjkavosti u dokumentaciji, nego je to redovan posao službe zaštite kulturnih dobara, a ne projekat za uzimanje novca.
R.K.

---