Poslije raspada Jugoslavije Srbi u Makedoniji su rasipanjem i snažnom asimilacijom, koja datira još iz Brozovog perioda, od statusa konstitutivnog naroda jedva „zaradili” status manjine, odnosno etničke zajednice u sadašnjoj Sjevernoj Makedoniji, zaključak je tribine „Život Srba u Makedoniji” na kojoj je govorio Milutin Stančić, rukovodilac Srpskog kulturnog centra u Skoplju. Tribina je dio programa ovogodišnje manifestacije „Trg od ćirilice”, a održana je u Duhovnom centru „Kirilo i Metodije” u Kutima kod Herceg Novog.
– Srpski narod u Sjevernoj Makedoniji hronično je razjedinjen. U sadašnjim okolnostima nedovoljno spremni, razjedinjeni i bez prave podrške iz matice Srbije, Srbi iz Sjeverne Makedonije, gdje popis nije sproveden od 2002. godine, dočekuju najavljen popis naredne godine. Generalno, na papiru Srbi imaju sva prava u državi, no pitanje šta se u praksi od toga sprovodi. Poguban proces asimilacije Srba u Sjevernoj Makedoniji, pored suzbijenog obrazovanja na maternjem jeziku, decenijama se uspješno hrani vjerskim otuđenjem. Srbi u Sjevernoj Makedoniji kao jedini narod u Evropi su taoci višedecenijskog crkvenog raskola još od 1967. godine, nastalog jednostranim izdvajanjem takozvane Makedonske pravoslavne crkve iz kanonskog liturgijskog jedinstva Srpske pravoslavne crkve. Vjerujući Srbi u Sjevernoj Makedoniji, praktično su u 21. vijeku lišeni osnovnih prava na slobodu vjeroispovjesti u kanonskoj crkvi, bez hramova. Na teritoriji Sjeverne Makedonije je 863 srednjovjekovne crkve i to su većinom zadužbine srpskih srednjovjekovnih vladara. Srbi u Makedoniji nemaju mogućnosti za normalan vjerski život jer su uskraćeni za najosnovnije ljudsko pravo, slobodu vjeroispovijesti - rekao je Stančić. Kako dodaje, sve češće se može svjedočiti zapuštanje maternjeg jezika i u porodici.
– Srpstvo kao jaka cjelina je izgubljeno. Iako je Makedonija bila grobnica srpskih vojnika u Kumanovskoj bitki 1913. i u Prvom svjetskom ratu, malo se čuvaju srpski spomenici, čak im se ne dozvoljava pristup, naročito Srbima iz Makedonije, koji smo dužni da svjedočimo istinu. Zvanična istoriografija Makedonije ne priznaje da su Srbi živjeli u Makedoniji od 13. vijeka - rekao je Stančić, dodajući da su Srbi u Makedoniji u situaciji da teško čuvaju svoj nacionalni i duhovni identitet, svoje korijene.
Veče je blagoslovio jeromonah Makarije, nastojatelj Manastira Savina i najavio u četvrtak, 15. avgusta na dan Prenosa moštiju Sv. prvomučenika i arhiđakona Stefana, krsne slave osnivača Herceg Novog, velihi narodni sabor koji će u Manastiru Savina početi liturgijom koju će služiti mitropolit Amfilohije.
Z. Šakotić

---

Večeras dobrotvorni koncert na Kanli kuli
U kulturno-umjetničkom programu na duhovnoj večeri u Kutima učestvovali su crkveni hor „Branislav Nušić” iz Kosovske Mitrovice i „Kosovski Božuri” i glumac Branislav Platiša. Glumica Ivana Žigon je pozvala na večerašnji dobrotvorni koncert za manastire na Kosovu i Metohiji sa Delijama koji se u okviru 6. „Trga od ćirilice” večeras od 21 sat održava na hercegnovskoj Kanli kuli. Pored „Kosovskih božura” na koncertu učestvuju Divna Ljubojević i hor „Melodi”, Vlado Georgijev, Kulturno-umjetničko društvo iz Kosovske Mitrovice i trubači iz Užica.


Bliži se dodjela nagrada „Trga od ćirilice”
Na kraju „Trga od ćirilice” biće upriličeno dodjeljivanje priznanja i nagrada. Književna nagrada „Pečat Hercega Stjepana” biće dodijeljena dr Milu Lomparu, a najuglednije priznanje „Ćiriličnik” dobija institucija srpske kulture i hram srpske knjige „Srpska književna zadruga” iz Beograda.
Ovogodišnja, manifestacija „Trg od ćirilice” prvi put je otvorena van hercegnovskog Trga Belavista, pesničkim susretom „Vukovski ti pojem” u Petnjici.
Organizatori ove kulturne manifestacije su Mitropolija crnogorsko-primorska, Udruženje književnika Crne Gore (UKCG), Izdavačka kuća „Svetigora” i Udruženje izdavača i knjižara. Ove godine manifestacija je otvorena u Petnjici, a pored Herceg Novog, programi su održavani i u drugim gradovima Crne Gore.