Dijabetes tip dva, kao jedna od veoma čestih bolesti na našim prostorima, nosi sa sobom niz komplikacija. Jedna od njih je i oštećenje nerava, odnosno neuropatija, koja se javlja kod trećine oboljelih od šećerne bolesti. O simptomatologiji neuropatije usled dijabetesa i liječenju ovog zdravstvenog problema za „Dan” govori doktor medicine Marija Kozomara.
– Neuropatija koju karakterišu gubitak osjećaja ili osjećaj žarenja u stopalima javlja se kod pacijenata koji imaju dijabetes tip jedan i dijabetes tip dva – kaže dr Kozomara za „Dan”. – Kod osoba sa dijabetesom najveći faktor rizika za razvoj neuropatije je dugotrajno povišen šećer u krvi. Shodno tome, rana dijagnoza osnovne bolesti i stroga kontrola nivoa šećera u krvi mogu da redukuju rizik od nastanka neuropatije.
●Postoji li razlika u nastanku neuropatije kod različitih tipova dijabetesa?
– Da. Kod pacijenata sa dijabetesom tipa jedan neuropatija se najčešće javlja u periodu koji obuhvata pet do deset godina poslije uspostavljanja dijagnoze dijabetesa, dok kod pacijenata sa dijabetesom tipa dva neuropatija može da postoji i prije uspostavljanja dijagnoze šećerne bolesti. Postoje i dodatni faktori koji povećavaju rizik od pojave neuropatije kao posledice dijabetesa, a to su pušenje, povišen krvni pritisak, povišeni nivoi triglicerida, gojaznost i bolest koronarnih arterija. Zbog toga je od velike važnosti voditi računa o ishrani, izbjegavati faktore rizika i redovno kontrolisati nivo šećera u krvi.
●Koja simptomatologija otkriva neuropatiju kod dijabetičara?
– Najčešći simptomi su bol, osjećaj peckanja ili žarenja, obamrlost prstiju na rukama ili nogama, a može se javiti i ekstremna osjetljivost čak i na najblaži dodir. Ovo, naravno, nije pravilo, jer neuropatija kod nekih pacijenata u početku prolazi bez simptoma, dok su kod drugih svi navedeni simptomi jako izraženi. Karakteristično za dijabetičare koji osjećaju snažan bol jeste da se on javlja u stanju mirovanja, te da se značajno ublažava tokom šetnje ili bilo koje druge fizičke aktivnosti. Klinička praksa je pokazala da se neuropatija najprije javlja u prstima nogu i ako nastavi da napreduje simptomti se šire uz noge; ali, ako se neuropatija pojavi na polovini potkoljenica obično se širi i na ruke. Ono što je kod neuropatije kod dijabetičara posebno opasno je da tokom vremena bol može da nestane, što povećava opasnost od povređivanja. Primjera radi, ako dijabetičar vremenom prestane da osjeća bol koji je bio prisutan u stopalima i prstima, to ne znači da je uspio da ozdravi, već raste rizik da će se povrijediti a da to ne osjeti. Konkretno, može da dođe do urastanja noktiju ili da zgazi na neki oštar predmet, a da to ne bude praćeno bolom kao simptomom koji bi ga natjerao da zatraži ljekarsku pomoć. Pored toga, i najmanja povreda može da preraste u veliki problem. Kod dijabetičara su česte pojave čireva uslijed neuropatija; ukoliko pacijent ne pregleda svoja stopala svakodnevno, čir može da poraste do te mjere da je jedino rješenje amputacija prsta, a u ekstremnim slučajevima čak i amputacija cijelog stopala.
●Kako se dijagnostikuje neuropatija koja je posledica dijabetesa?
– Testovi podrazumijevaju fizički pregled stopala, uz medicinsku istoriju. Znaci nervnog oštećenja su gubitak sposobnosti vibracija i pokreta u prstima i stopalima, kao i gubitak osjećaja bola i temperature u prstima stopala. Zbog toga se dijabetičarima preporučuje da se na svaka tri mjeseca obavezno jave ljekaru kako bi neuropatija na vrijeme bila otkrivena. Ponekad će pacijent biti upućen na test nervne provodljivosti, biopsiju nerava ili snimanje CT skenerom.
●Kako izgleda tretman neuropatije kod dijabetičara?
– Stroga kontrola nivoa šećera u krvi, njega stopala i kontrola bola uzrokovana neuropatijom tri su glavna stuba liječenja pomoću kojih je moguće spriječiti komplikacije, ali ne i izliječiti neuropatiju, jer ona spada u hronične neizliječive bolesti kod oboljelih od šećerne bolesti. Primjera radi, kontrola nivoa šećera u krvi i dobijanje adekvatne terapije mogu da ublaže simptome oštećenja nerava. Kod pacijenata oboljelih od dijabetesa tipa jedan to može da znači čestu upotrebu insulina ili insulinske pumpe, dok kod oboljelih od dijabetesa tipa dva to može da znači promjenu terapije u vidu uvođenja dodatnih oralnih ljekova ili početak upotrebe injekcija insulina. Dijabetičari moraju da vode posebnu brigu o stopalima i da ih svakodnevno kontrolišu. Pucanje kože i najmanja ranica na stopalima mogu da povećaju rizik od infekcije. Zbog toga dijabetičari moraju da izbjegavaju sve što bi moglo da dovede do povrede stopala, počev od toga da ne bi trebalo da hodaju bosi, preko strogog vođenja računa o temperaturi vode u koju ulaze, a koja nikako ne bi smjela da bude toplija. Najzad, dijabetičari moraju da strogo vode brigu o noktima i zanokticama. Urasli nokti, posebno na palčevima nogu, mogu da budu praćeni jakim bolom koji dijabetičari usled neuropatije ne osjećaju. Zato je bolje da tretman njege noktiju povjere stručnjaku obučenom da sprovodi medicinski pedikir nego da to rade sami. Pravilno rezanje noktiju može da spriječi pojavu urastanja noktiju, što je od velike važnosti za dijabetičare.
●Koji ljekovi se preporučuju dijabetičarima kod kojih se javila neuropatija?
– Postoji nekoliko ljekova koje dijabetičari mogu da uvrste u svakodnevnu terapiju, od duloksetina i pregabalina, do tricikličnih antidepresiva i alfa-lipoične kisjeline. Ipak, trebalo bi znati da nijedan lijek pacijent ne smije uzimati „na svoju ruku”, bez prethodne konsultacije sa ljekarom. Jer, nuspojave uzimanja ljekova su brojne – od mučnine, pospanosti, vrtoglavice i konstipacije, do zbunjenosti, oticanja stopala i članaka i dobijanja na težini. Da li će ljekar odobriti upotrebu nekog lijeka ili ne, zavisi od ostatka terapije i drugih bolesti koje pacijent ima pored dijabetesa.
S.M.