U živopisnom ambijentu u blizini starog mosta na Bistrici, u Loznoj Luci, na imanju porodice Dizdarević, preksinoć su otvoreni prvi Internacionalni likovni susreti „Slikari Lazovići” u organizaciji JU Muzej Bijelo Polje. Pod sloganom „Živimo kulturu”, 20 učesnika, akademskih slikara iz Crne Gore, Njemačke, Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, koristeći tradicionalne objekte kao likovne motive pokušaće široj javnosti približiti bogato kulturno-istorijsko nasljeđe Crne Gore i Bijelog Polja. Na Koloniji učestvuju Draško Dragaš, Etem Bajmak, Abaz Dizdarević, Gabrijela Šafarcik, Milutin Obradović, Esma Šabić Čevra, Miomir Mišo Vemić, Nataša Nara Radosavljević, Mehmed Meša Suljević, Jelena Pavićević, Milovan Mića Rakonjac, Nana Mirkov, hadži Branko Nikitović, Dražen Konatar, Vesna Cvetić, Mladen Blažević, Ana Aleksić, Radun Marsenić, Eldin Suljević i Luka Joksimović. Izložbu je otvorio jedan od članova tima, istoričar umjetnosti Dragiša Milosavljević.
Prvi čovjek opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, kazao je da će manifestacija doprinijeti valorizaciji crnogorske kulturne baštine, te da je porodica Lazović ostavila neizbrisiv trag u bejlopoljskom slikarstvu. „Naslijeđe darovite porodice Lazović i savremenih izdanaka, uveliko doprinosi kulturnoj slici Crne Gore, ne samo kroz slikarski, već i kroz prosvjetni, zdravstveni i državnički rad”, kazao je on između ostalog.
Direktor JU Muzej Bijelo Polje Željko Raičević je istakao da je osnivanje kolonije „Slikari Lazovići” od ogromnog značaja i za promociju bjelopoljskog Muzeja, ali i za uspostavljanje saradnje sa umjetnicima iz regiona.
– Na ovaj način znatno unapređujemo rad i djelovanje Muzeja, naročito kada je u pitanju promocija kulturne baštine i očuvanje veoma bogate slikarske tradicije koju ima Bijelo Polje - kazao je Raičević, dodajući da se nada da će manifestacija postati tradicionalna.
M.N.
Promovisali tradicionalne i nacionalne vrijednosti
Kulturni poslenik Faruk Dizdarević je `90. godina prvi otkrio likovnu zaostavštinu slikarske porodice Lazović, znamenitih slikara 18. i 19. vijeka, i afirmisao je kroz izložbe. U početku su se bavili fresko-slikarstvom, da bi kasnije, pod uticajem zapadnog slikarstva modernizovali svoj rad, i počeli se baviti i svjetovnim slikarstvom.
- Iako udaljeni od značajnih kulturnih i likovnih centara, Lazovići su našli načina da u svom vremenu komuniciraju sa evropskim tokovima umjetnosti istovremeno zadržavajući u svom likovnom rukopisu u izvjesnoj mjeri tradicionalne, nacionalne vrijednosti - kazao je Dizdarević.