Vlada je juče usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojim je predviđeno ukidanje dopunskog osiguranja zbog čega će građani i dalje plaćati parcitipaciju prilikom pregleda, kao i uvođenje novčanih sankcija za doktore, članove komisija, ustanove i direktore ustanova, koji omoguće nezakonito korišćenje bolovanja. Generalni direktor direktorata za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa Slađana Pavlović kazala je da se novim zakonom, čiji je naziv promijenjen u Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, ukida dopunsko zdravstveno osiguranje.

– Stavljamo tačku na ovaj oblik osiguranja, budući da je Analiza opravdanosti sprovođenja i ostvarivanja prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja, koju su pripremili Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstveno osiguranje i Agencija za nadzor osiguranja, ukazala na otežane ekonomske mogućnosti i nezainteresovanost građana za ovaj oblik zdravstvenog osiguranja – saopštila je Pavlovićeva na pres konferenciji nakon sjednice Vlade.

Ona navodi da je ukidanje dopunskog osiguranja uslovilo preciznije zakonsko uređivanje instituta participacije.

– Zakonom su definisane kategorije osiguranih lica koja učestvuju u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite, tj. koja plaćaju participaciju, a spisak zdravstvenih usluga i iznos participacije, kao i način plaćanja, propisaće Vlada posebnom odlukom. Konstatovana je jasna namjera Ministarstva zdravlja da se suzbiju eventualne zloupotrebe bolovanja. Uvažen je stav dijela privrede i Fonda za zdravstveno osiguranje da izabrani doktor utvrđuje privremenu spriječenost za rad do 30 dana, umjesto 15, kako predviđa važeći zakon. Nakon 30 dana, privremenu spriječenost utvrđivaće nadležna ljekarska komisija. Kako je izabrani doktor neko ko u kontinuitetu prati pacijenta, odnosno ima jasnu sliku o njegovom zdravstvenom stanju, te uvažavajući činjenicu da pojedine dijagnostičke procedure ne mogu biti gotove u roku od 15 dana, ministarstvo je prihvatilo navedeni predlog i dalo mandat izabranom doktoru da utvrđuje privremenu spriječenost za rad do 30 dana. Sve ovo je u duhu reforme primarne zdravstvene zaštite, odnosno jačanja pozicije, ali i odgovornosti izabranog doktora. Kako je izabrani doktor neko ko u kontinuitetu prati pacijenta, odnosno ima jasnu sliku o njegovom zdravstvenom stanju, te uvažavajući činjenicu da pojedine dijagnostičke procedure ne mogu biti gotove u roku od 15 dana, ministarstvo je prihvatilo navedeni predlog i dalo mandat izabranom doktoru da utvrđuje privremenu spriječenost za rad do 30 dana. Sve ovo je u duhu reforme primarne zdravstvene zaštite, odnosno jačanja pozicije, ali i odgovornosti izabranog doktora – pojasnila je Pavlovićeva.

Ona navodi da je briga o posebno osjetljivim kategorijama stanovništva i njihovim porodicama preko ovog predloga zakona dodatno unaprijeđena.Tako će se ubuduće, umjesto dosadašnjih 70 odsto naknade zarade, refundirati 100 odsto naknade zarade za lica čija su djeca oboljela od malignih bolesti, odnosno sada će roditeljima biti refundirana cjelokupna naknada zarade kada po ovom osnovu budu koristili bolovanje.

D.B.

---

Vještaška oplodnja za parove čiji je jedan supružnik iz Crne Gore
Izmjenama zakona dodatno je precizirano pravo na postupak medicinski potpomognute oplodnje o trošku države. Naime, definisano je da se medicinski potpomognuta oplodnja može sprovesti o trošku države ukoliko je jedan od bračnih, odnosno vanbračnih supružnika, crnogorski državljanin.

– Ovom rješenju pristupili smo usled povećanog broja zahtjeva za postupak vantjelesne oplodnje od strane lica koja nisu crnogorski državljani, a prijavljeni su na zdravstveno osiguranje na osnovu rada u Crnoj Gori. Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje značajno je porastao broj zahtjeva za postupak medicinski potpomognute oplodnje ovih lica, pa je tokom 2017. godine 41 žena, koja nije državljanka naše zemlje prošla postupak vantjelesne oplodnje, dok je prošle godine taj broj gotovo udvostručen – objasnila je Slađana Pavlović.