Poslednja izjava Suzane Pribilović, u kojoj na prizeman način pokušava da relativizuje otpor civilnog sektora prema katastrofalnim izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI), tužno je podsjećanje da se ministar javne uprave već svrstala uz one koji bi ovaj zakon da pretvore u servis za organizovani kriminal i korumpirane javne funkcionere, ocijenio je direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac. On je reagovao nakon što je Pribilovićeva na jučerašnjoj konferenciji za medije kazala da se Nacrt zakona o SPI, koji je na javnoj raspravi, neće povlačiti dok ne čuju sve sugestije, komentare i primjedbe.

Ministarka je na konferenciji rekla da će učiniti sve kako bi došli do kvalitetnijeg zakonskog rješenja „koji će unaprijediti oblast slobodnog pristupa informacijama“.

– Nije ministarka Pribilović u problemu što se ovakvim rješenjima protive „samo“ 44 nevladine organizacije, već što se radi o najuticajnijem dijelu crnogorskog nevladinog sektora koji zakon uspješno koriste kako bi demaskirali brojne korumpirane javne funkcionere i sa njima povezane kriminalce. U prebrojavanju onih koji ne žele da pristanu na takav scenario, Pribilovićeva je zaboravila da su svoj glas protiv izmjena zakona podigli novinari i urednici onih medija koji imaju najveći uticaj u Crnoj Gori. Ministarka je zaboravila da su izmjene zakona kao pogubne ocijenili i Transparensi internešenel, najveća globalna antikorupcijska organizacija, ali i OCCRP, mreža medijskih istraživačkih centara iz cijelog svijeta. Ministarku demantuju i višegodišnji izvještaji Evropske komisije u kojima se posebno kritikuje pristup informacijama u posjedu vlasti i kontinuirano zahtijeva veća transparetnost rada Vlade Crne Gore u mnogim oblastima – istakao je Milovac.

Naglašava da je i na okruglom stolu koje je njeno ministarstvo organizovalo ambasador Aivo Orav podvukao potrebu da zakon bude izmijenjen kako bi se uvažile preporuke EU.

Smatra da je „beskrajno licemjerno pozivati se na broj NVO koje su pružile otpor izmjena zakona, a istovremeno bjesomučno citirati poluistraživanje jedne NVO o tome da je Vlada Crne Gore najotvorenija u regionu“.

– Potpuno smo svjesni da se spornim izmjenama zakona pristupilo kako bi se disciplinovao i smanjio uticaj onog dijela civilnog sektora koji ministarka Pribilović i njoj slični ne mogu da podvedu pod uobičajene DPS satelite iz reda nevladinih organizacija. Takvim tretmanom i ovako koncipiranim izmjenama zakona se pokušava utišati i onaj dio nevladinog sektora i medija koji i dalje ne pristaje na harmoniju između države i organizovanog kriminala i koji i dalje smatra da javnost ima pravo da zna apsolutno sve o tome ko i kako odlučuje u njihovo ime i kako se troši njihov novac – smatra Milovac.

Ukoliko nacrt Zakona o SPI nakon javne rasprave bude usvojen u neizmijenjenom obliku, Milovac smatra da će to biti nedvosmislena potvrda da Vlada Crne Gore otvoreno ignoriše ključne preporuke EU i i potpuno svjesno pokušava da uspori borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala kao ključnu integracionu reformu.

A.O.

---

Haglajtner: Pohvalno konsultovanje NVO
Šef jedinice za Crnu Goru u Generalnoj direkciji za proširenje Tomas Haglajtner kazao je juče da Zakon o SPI ne treba dramatizovati, pohvalivši što se konsultuju NVO. On je na konferenciji za novinare kazao da su se na sastanku Posebne radne grupe za reformu javne uprave saglasili da će Crna Gora uzeti u obzir sve impute tokom javne rasprave o nacrtu tog zakona.

– Crnogorski zakonodavni okvir je imao nekih problema u prošlosti i određene stvari se moraju ponovo preispitati, ali na proporcionalan način kako ne bi ograničenja bila previše restriktivna – kazao je on.

Haglajtner je rekao da se nakon javne rasprave nevladin sektor možda neće u potpunosti protiviti usvajanju zakona i dodao da postoji prilika da se parlamentu upute sve pritužbe.

Na pitanje da li je transparentno to što Vlada odbija da objavi spisak kome je dodijelila stanove po povoljnim uslovima do 2016. godine i da li takva praksa postoji u EU, Haglajtner je naglasio da trošenje javnog novca zahtijeva što više transparentnosti.

Upitan da prokomentariše navode o korupciji u Vrhovnom državom tužilaštvu, Haglajtner je rekao da Crna Gora ima pravni okvir i institucije koje su kompetentne da istraže te navode.