Književnik sa Cetinja Radojica Radović, preminuo je 12. oktobra u 64. godini, a sahranjen je juče u selu Kosijeri.
Radović je rođen 1956. godine na Cetinju. Bio je član Udruženja književnika Crne Gore, a 2017. godine dobio je nagradu „Mirko Banjević” za roman „Sura gora” koji je objavljen u izdanju UKCG i KZ SNV. Objavio je četiri zbirke, a pisao je i satirične priče i monodrame. Priređivač je antologije cetinjskih pjesnika „Cetinjske staze”, dobitnik je većeg broja književnih nagrada i priznanja i uvršten je u više od deset zbornika i antologija proze i satire Crne Gore i bivših jugoslovenskih republika. Njegov roman „Sura gora” je na konkursu Udruženja književnika Crne Gore iz 2017. godine proglašen od strane žirija za najbolje prozno ostvarenje. Jedan je od inicijatora književne manifestacije „Staze na Cetinju”, a bio je i jedan od urednika časopisa „Ars” na Cetinju.
– Njegov roman „Sura gora” je upečatljivo svjedočanstvo o jednom narodu kome je brozomirje pomutilo pamet pa se sada oburdava u duhovni i moralni ambis. Sura je bila i njegova stvarnost iz koje je uzmicao pjesmom i molitvom. Sura je i njegova životna drama u kojoj se nije ustručavo da stane ispred svake surovosti i svojim imenom brani duhovno sljeme i pleme. Odlaskom Radojice Radovića izgubila je ukupna književnost, a ova koja sebe hoće da predstavi kao nadnacionalnu i ne zna da je umro pisac čiji roman govori i o njima. Sure li istine i surove li stvarnosti – kazao je u izjavi za „Dan” povodom Radovićeve smrti, predsjednik Udruženja književnika Crne Gore Novica Đurić.
Autor romana „Sura gora” je govorio o nastanku ovoga djela koje je stvarao pune četiri decenije duboko svjestan značaja i ozbiljnosti teme, čiju okosnicu čini medovska tragedija o kojoj svjedoči jedan od najljepših spomenika na našim prostorima „Lovćenska vila” na Cetinju.
A.Ć.

---

Uspio da preoblikuje priču i da joj univerzalno značenje
„Roman `Sura gora` Radojice Radovića pripada zrelim proznima ostvarenjima, možda ponajboljim u nekoliko poslednjih godina u Crnoj Gori. Slojevita, do detalja iskristalisana priča o čovjeku koji se u potrazi za iole ljepšim životom u jednom nedovoljno istraženom prelomnom vremenu, našao u samom središtu burne crnogorske, evropske i svjetske istorije iz prvih decenija prošlog vijeka. Istovremeno ova priča je i osvjetljavanje sudbinskih − kako za glavnog junaka, tako i za cio jedan narod − zamagljenih, zanemarenih, možda i namjerno prećutanih istorijskih događanja. Majstorskim pripovijedanjem, raskošnim jezikom, poznavanjem jezičkih mogućnosti, upotrebom potisnutih i zaboravljenih riječi crnogorskog podneblja, rableovskim slikama, satiričnim preokretima, aluzijama i metaforama, autor Radojica Radović, dosad poznat kao pjesnik, uspijeva da priču o Suroj gori, u jednom ne tako davnom vremenu, preoblikuje u priču sa univerzalnim značenjem”, istakao je žiri prilikom odabira Radovićeve knjige „Sura gora”.