Premijer Duško Marković najavio je nakon sjednice Vlade u Pljevljima da će Vlada otpočeti pregovore o raskidu koncesija za izgradnju sedam malih-hidroelektrana (mHE) u pet opština. Vlada je zadužila Ministarstvo ekonomije da za početak otpočne pregovore o sporazumnom raskidu ugovora o gradnji mHE na rijeci Bistrici u Bijelom Polju, zatim na tri rijeke u Plavu – Murinskoj, Đuričkoj i Komaračkoj rijeci, na Bukovici u Šavniku i Trepačkoj rijeci u Andrijevici.

– Ovaj program nesporno je omogućio novi zamah u proizvodnji električne energije, ali je u tom razvojnom zamahu bilo i propusta koji bi nanijeli štetu prirodi. U pojedinim slučajevima ovaj konflikt razvoja promašio bi svoj cilj, a to je unaprjeđenje kvaliteta života i razvoja lokalnih zajendica koji ne može teći odvojeno od očuvanja jedinstvene i zdrave životne sredine na tim lokalitetima – rekao je Marković juče u Pljevljima.

On je kazao da će se u narednom periodu odrediti i u odnosu na ostale projekte sa sličnim problemima.

Nije precizirao koliko mogu trajati pregovori o raskidu sa koncesionarima. U pitanju je sedam mini-hidroelektrana, koje je trebalo da gradi pet firmi. MHE Bistrica u Bijelom Polju Bistrica klin enerdži Žarka Burića, mHE na Murinskoj i Trepačkoj rijeci konzorcijum Elektrothna i Radijus, mHE na Komarači Normal kompani, takođe u vlasništvu Burića, dvije mHE na Bukovici Hidra MNE, čiji je suvlasnik Milovan Maksimović, brat od ujaka Mila Đukanovića i mHE na Đuričkoj rijeci Plava hidro pauer, čiji je vlasnik Florijan Krasnići, jedan od osnivača Oslobodilačke vojske Kosova.

Mještani sela u okolini ovih mini-hidroelektrana odavno protestuju i traže da se zaustavi izgradnja energetskih objekata jer im se na taj način ugrožava život. Tačnije, mini-elektrane im ugrožavaju životnu sredinu, ostaće bez rijeka i neće moći da koriste vodu.

Najsvježiji primjer protivljenja je mHE Bistrica u Bijelom Polju. U tom slučaju opština Bijelo Polje je dala negativno mišljenje na izgradnju male hidroelektrane na rijeci Bistrici, jer bi njenom gradnjom bio ugrožen projekat valorizacije Đalovića pećine, kao i brojni ribnjaci i stanovništvo koje u tom kraju živi od poljoprivrede.

B.Je.– D.M.

---

Usvojen plan za žičaru Kotor –Lovćen
Vlada je juče donijela plan davanja koncesija za projekat žičare Kotor–Lovćen za 2020. godinu. Donošenjem ovog dokumenta omogućava se započinjanje procedure davanja koncesije za projekat žičare Kotor–Lovćen.

Glavni cilj projekta je povezivanje teritorije Prestonice sa turističkim centrom u Boki kotorskoj, sjeverozapadnom stranom planine Lovćen. Prva faza, za koju se donosi ovaj plan, predstavlja najatraktivniju dionicu – od stanice Dub, u Kotoru, do stanice Kuk, na Njegušima – dužine 3,6 km i visinske razlike 1.298 metara.

Trajanje koncesije bi trebalo da bude 30 godina, izgradnja bi trajala godinu, a period funkcionisanja 29 godina.